Počela je žetva pšenice i prema prvim procjenama očekuju se vrlo dobri urodi. Jesenas je pšenicom bilo zasijano oko 150.000 hektara, a uzimajući u obzir prosječni prinos od oko 6,5 t/ha, u Hrvatskoj bi ove godine moglo biti proizvedeno između 800.000 do najviše 950.000 tona zrna te krušarice.

Otkupna cijena ovogodišnjeg uroda pšenice još nije poznata, kalkulira se tek s cijenom od 0,85; 0,90 do 1 kn/kg, a otkup za sada jedino najavljuje tvrtka Granolio, najveći hrvatski proizvođač brašna, koji u svom sustavu ima smještajnih silosnih kapaciteta za 150.000 tona.

Granolio godišnje proizvede oko 160.000 tona brašna, a ove planira proizvesti 175.000 tona, za što im je potrebno oko 200.000 tona pšenice koju planiraju nabaviti na domaćem tržištu. Kako navodi Drago Šurina, član Uprave Granolija, sredstva za otkup ovogodišnjeg uroda pšenice su osigurana, a plaćanje će biti obavljeno u što je moguće kraćem roku.

Kad je riječ o cijeni pšenice, valja navesti da se pred sami početak žetve dogodio strahovit pad cijene pšenice. Samo je u posljednjih 20-ak dana cijena pšenice na svjetskom tržištu pala za čak 21 %. Jedan od razloga vjerojatno je i u tome što i na svjetskom i domaćem tržištu postoje goleme prijelazne zalihe pšenice. Kako doznajemo, u Srbiji je otkupna cijena pšenice prekjučer iznosila 14 dinara za kilogram, što je preračunato 0,85 kn/kg.

U Hrvatskoj pak vlada opća besparica, tj. nitko nema dovoljno novca, ni seljaci ni otkupljivači, tako da će, smatra se, sve otkupljeno završiti u bankama za vraćanje kredita. Tko bude mogao držati pšenicu u silosima i čekati bolju otkupnu cijenu, to će i učiniti, ali to je rijetkost.

U ovoj branši najveći je problem, kako kažu mnogi, što iz godine u godinu raste uvoz brašna i zamrznutih pekarskih proizvoda. Lani je primjerice tih proizvoda uvezeno u vrijednosti od više od 100 milijuna eura. Stoga se u Hrvatskoj melje sve manje i manje. Lani je, prema nekim neslužbenim podacima, samljeveno samo 350.000 tona pšenice od ukupne proizvodnje koja je bila oko 750.000 tona. Oko 200.00 tona lanjske pšenice je izvezeno, a na prijelaznim zalihama je oko 100.000 tona a ostalo je vjerojatno zbog podbačaja u proizvodnji kukuruza potrošeno kao stočna hrana. Ukupna meljava, prema nekim procjenama, u protekle dvije godine smanjena je za oko 100 tisuća tona, što je usporedbe radi slikovito manje za oko pet prosječnih mlinova.