Objavljeno 30. lipnja, 2016.
U pčelarstu nema ni “svetka ni petka”, ali se od njega može živjeti
ŠIŠKOVCI - Ministarstvo poljoprivrede i ove godine nastavlja Projekt “Zlata vrijedan” - izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj, u cilju promoviranja poljoprivredne proizvodnje te pozitivnih, uspješnih priča iz hrvatske poljoprivrede. Žiri je odabrao je 21 OPG koji će sudjelovati u izboru, a Vukovarsko-srijemsku županiju predstavljat će OPG Ivan Knežević iz Šiškovaca.
Riječ je o najvećem profesionalnom proizvođaču meda i drugih pčelinjih proizvoda u najistočnijoj županiji. Kneževići imaju oko 500 košnica i godišnje proizvedu od 15 do 20 tona prvoklasnog meda, ovisno o godini i vremenskim prilikama. Proizvode i propolis, cvjetni prah, matičnu mliječ, vosak, a uzgajaju i prodaju i rojeve pčela. Za svojih 10-ak vrsta meda dobili su brojne diplome i priznanja na natjecanjima, sajmovima i ocjenjivanjima meda. Najtrofejniji pčelar u Hrvatskoj 23 puta je proglašen šampionom.
Žive od pčelarstva
- Već i sama nominacija i činjenica da predstavljamo Vukovarsko-srijemsku županiju svakako nam je velika pohvala, ali i pokazatelj da je 40-godišnji trud naše cijele obitelji, koja se isključivo bavi pčelarstvom, prepoznat i izišao na vidjelo. A ovo nam je svakako i jedan lijepi oblik promidžbe - kaže Ivan Knežević.
Ljubav prema pčelama i znanje o proizvodnji meda naslijedio je od svoga oca Adama, koji se pčelarstvom kontinuirano počeo baviti 1974. godine. Sada je to pravi obiteljski posao, u kojem su angažirani Ivanova supruga, sin, snaha, kćerka, zet… Na njihovu je imanju sve podređeno pčelama. Uz stacionare s košnicama, Kneževići imaju i vlastite kontejnere kojima razvoze košnice na raznu pašu diljem Hrvatske, od Iloka do Pakoštana i Vranskog jezera, ovisno o godišnjem dobu i biljkama koje cvjetaju.
- Ako negdje odselimo pčele i vidimo da za dan-dva nema paše, da nema nektara u cvijeću, odmah ih odvozimo na drugu lokaciju. Živimo isključivo od tog posla, 100 posto smo posvećeni pčelarstvu i proizvodnji meda i ne smijemo omanuti - kaže Ivan.
Kneževići puno ulažu u modernizaciju proizvodnje, nabavili su automatsku punionicu, točionike, uređaje za cijeđenje, dekristalizaciju, pakirnicu, pa sve do vozila i novih modernih košnica.
Novi strojevi
- Od 2008. išli smo na Mjeru 6 Ministarstva poljoprivrede i tu smo dobili 200 tisuća nepovratnih kuna, s tim da smo morali uložiti i 30 posto vlastitih sredstava. Od tada otprilike svake godine ulažemo 100 tisuća kuna jer tako diktira tržište. Kako raste prodaja, tako povećavamo i proizvodnju - pojašnjava.
U tijeku je i nabava modernog automatskog stroja za miješanje pogače za zimsku prehranu pčela, a u planu je i kupnja stroja za preradu voska, investicija od 20-ak tisuća eura.
Zbog dokazane dugogodišnje kvalitete, Kneževići sve proizvedene količine meda bez problema prodaju. Uglavnom ga plasiraju na domaće tržište, u prodavaonice zdrave hrane, a odlaze i na sajmove i tržnice. Cijena meda u maloprodaji kreće se od 40 do 70 kuna, ovisno o vrsti, a najskuplji su med od kadulje i velebitski. A ove bi godine, kaže Ivan, mogla skočiti i cijena bagremovog meda jer ga je zbog mraza proizvedeno jako malo - na potezu od Broda pa do Zagorja i Bilogore gotovo da ga nije ni bilo.
Velika završna svečanost proglašenja najboljeg OPG-a u Hrvatskoj održat će se 2. rujna na Državnoj ergeli u Đakovu.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
500
košnica ima OPG Ivana Kneževića, a u pčelarstvo je uključena cijela obitelj
15 - 20
tona prvoklasnog meda proizvedu godišnje, ovisno o godini i vremenskim prilikama
Iznadprosječna godina
- I dok se puno pčelara žali, a neki kažu da do sada još nisu imali ni kilogram meda, mi smo, moram priznati, ovom godinom prezadovoljni, iznad prosjeka za sada. Od pčelarstva se može pristojno živjeti, samo je potrebno puno odricanja, puno rada i truda, ali i puno košnica. U ovom poslu nema ni godišnjeg odmora, rođendana, 'ni svetka ni petka', jer se drukčije ne može - poručuje Knežević.
EUROPSKI PČELARI TRAŽE POSTOTKE NA DEKLARACIJAMA
Kao problem ističe činjenicu da je na hrvatskom tržištu jako puno uvoznog meda, znatno lošije kvalitete od domaćeg. Napominje da se hrvatski med ubraja među najbolje i možda među najraznovrsnije u svijetu, ali je slabo na cijeni upravo zbog uvoznih medova. Naime, prema EU pravilniku stoji da se u trgovinama smije prodavati deklariran kao mješavina meda iz zemalja EU-a i zemalja koje nisu članice EU-a, ali problem je što na deklaraciji nije naznačen postotak. Znači, netko može staviti kilogram hrvatskog meda i 99 kilograma stranog, nekog jeftinog kineskog, ali kupci to ne znaju. Pčelarski savezi Hrvatske, Njemačke, Austrije, Slovenije bore se protiv toga i traže na deklaracijama navođenje točnog omjera podrijetla meda.