Objavljeno 30. lipnja, 2016.
Uz proglašenje nagrađenih, brojne promocije raznih izdanja i drugih manifestacija ovogodišnji 19. Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara donijeli su i predstavljanjem višeknjižnog izdanja Ogranka DHK, nazvano Cvelferica, a inače - kulturno mudro i znanstveno strogo – zakupljena korpusom stvaralaštva, kako je rekao autor Cvelferice Goran Rem – najčarobnijeg i najzakutnijeg istočnohrvatskog prostora.
Na predstavljanju je središnje izlaganje izvela stručna istraživačica Anita Tufekčić, koja je skupila temeljna radna i projektna opažanja istraživačkog tima. Naime, autori su Cvelferice, medijska stilističarica Sanja Jukić, tradiciologinja Ružica Pšihistal, sveukupni autor Rem i dramatolog te dramatizator Ivan Trojan, kao svoje istraživačke oslonce imali na kreativnom raspolaganju tri cvelferske školske knjižničarice: Sanju Šušanjara iz Vrbanje, Račinovaca i Đurića, strošinačko-soljansku stručnjakinju Katu Lunka Petrović i gunjansko-podgajačko-rajevsku istraživačicu Anitu Tufekčić. Tu su također pomogle i Karolina Bakšaj i Sanja Pejakić Pfister za Drenovce, Marijana Džalo za Vrbanju te Ljiljana Bilbija za Đuriće.
Taj je posao terenskog i korpusnog pretraživanja posebno pozorno opisala jedna od triju, uz koordinatorsku Šušnjara i jezičarsku Petrović, projektno najzaposlenijih: gunjansko-podgajačka knjižničarica Tufekčić. Istaknula je da je posao izvođen kroz stotine komunikacija i s autorom te autorskim zahtjevima pojedinačnih dijelova ukupne skladbe Cvelferice.
Istraživački su radile, ističe Tufekčić, na komunikacijama sa samim živućim stvarateljima: autoricama (Marija Peakić, npr.) i autorima (nastavnik Josip Šokčević, primjerice, kao jedan teško nalaziv autor dirljive pjesme Gunjo moja), te s druge strane i s čuvarima ostavština autora do kojih se više fizički ne može pridonijeti (primjerice unuke Mare Švel Gamiršek). S đuričanskim je srednjoškolcima koji pohađaju županjske škole mentorski visokostručan rad izvela Ljiljana Bilbija. Najotvoreniji dio rada bilo je terensko zapisivanje i snimanje kazivanja...
Stalni je i tezni ton njihovom istraživačkom radu davala strategija Panonizma koju su kao pretprojektnu misao objavili 2014. Sanja Jukić i Goran Rem, pa im je ta panonistička nit bila nazorskom vodiljom.
- Bilo nam je uzbudljivo osvijestiti kako naše cvelferske stvaratelje, primjerice našeg pučkog mudraca čika Gjuku Galovića, smještamo u prostor kojega označavaju s jedne strane veliki povijesni humanist Janus Pannonius, a s druge strane punker Satan Panonski... Drugu važnu potku radu davala je neusporediva informiranost legendarnog Ivice Ćosića Bukvinog, čijih je odličnih gotovo 30-ak kulturno-povjesničarskih knjiga, ali i otvorenost i potpuna dostupnost u radu bilo izvorom niza podataka. Neizmjerno su vrijedno pomogli i zavičajni povjesničari Vera Erl, Tomislav Lunka, kao i djelatnice županjske te drenovačke knjižnice. Prolistale smo su i pretražile sve stranice već desetgodišnjeg drenovačkog kulturnog časopisa Hrašće, a Drenovačka antologija hrvatskog pjesništva iz 2009. dala je još jedan jak radni oslonac svijesti o tome da taj cvelferski kraj zbilja ima zaliha svojeg stvaralaštva koje je krasan domaćin i želi poslati, kako to piše Andrija Matić – i svoje knjige i autore u goste. Biti na taj tekstualni način i vedri ali samosvjesni domaćin cijeloj Hrvatskoj. I ne dati katastrofi da bude završni nagovarač našem odlasku, nego da knjiga bude kultiviranju nastavljanja i ostanka. Tomu smo posvetile svoj rad - kažu istraživačice.
Bile su cijelo vrijeme posve svjesne da rade nešto zahtjevno, izvanredno i neponovljivo pa im je bio važan i prevažan taj višemjesečni slijed potraga i pretraga: niz komunikacija s autorima Cvelferice – “strpljivim, srdačnim i brižnim profesorom Remom, radno preciznom i mudrom prof. Jukić, vedro energičnom prof. Pšihistal i bliskim prof. Trojanom”.
I kada se vidi, zaključila je Tufekčić, u ime svih istraživačica, kao na ovom filmu iza nas, da je taj naš svijet i jedan veliki film, jer je medijski mudrac Josip Krunić dao slika koje su zbilja kreativni naš životni i povijesni film – onda zbilja ima razloga za vedrinu. - Za uključiti nezaustavljiv projektor - dodao je Mirko Ćurić.
Narcisa VEKIĆ
Središnje izlaganje na promociji imala je stručna istraživačica Anita Tufekčić