SLATINA

Proljetna sjetva na području Virovitičko-podravske županije obavljena je u optimalnim agrotehničkim rokovima i trenutačno je stanje usjeva zadovoljavajuće te se očekuju i prosječni prinosi, zaključak je Strukovne grupe agrara ŽK Virovitica na sjednici održanoj u ponedjeljak u prostorijama tvrtke Jošavac. Raspravljalo se o stanju u agraru na području županije, sa osvrtom na proljetnu sjetvu i žetvu ranih usjeva. Sadnja duhana zbog obilnih količina oborina trajala je cijeli svibanj, ali je stanje kulture zadovoljavajuće i od 15. srpnja počinje berba. Zasađeno je 3585 hektara duhana. Očekuju se dobri prinosi i dobra kvaliteta repe, zasijane na 5400 hektara. Završena je žetva ječma uz prosječne prinose, u tijeku je žetva uljane repice, a uskoro se očekuje žetva pšenice. Osim pravodobnog i transparentnijeg načina isplate poticaja članovi Strukovne grupe istaknuli su i probleme nastale primjenom Kodeksa otkupa žitarica i uljarica. Smatraju da u izradi Kodeksa i definiranja parametara otkupa nije kontaktirana struka.

Predstavnici svih vrsta poljoprivredne proizvodnje svoje prognoze prinosa iznosili su uz ogradu “ako vremenski uvjeti budu povoljni”.

Upravo je nakon sastanka u dva navrata bilo olujno nevrijeme na području županije. Na pojedinim parcelama zasijanim pšenicom i uljanom repicom žetve neće ni biti, soja i kukuruz toliko su uništeni da njihov oporavak nije moguć, stradale su i povrtne kulture, a već sada se vidi da će više nego znatno biti manji urodi u vinogradima i voćnjacima. Pojedini načelnici općina zatražili su proglašenje stanja elementarne nepogode. Osječko-baranjskom županijskom Povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda do sada se javilo deset jedinica lokalne samouprave i grad Osijek. Za sada se procjenjuje da je nevrijeme pričinilo štetu od 120 milijuna kuna, a očekuje se da će ukupna šteta iznositi više od 250 milijuna kuna. Predsjednik Povjerenstva osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak izjavio jekako očekuje da će se Povjerenstvu javiti još deset općina koje prikupljaju podatke o štetama. To bi moglo iznositi dodatnih 100 do 120 milijuna kuna, kaže Kraljičak. P.Žarković