Objavljeno 24. lipnja, 2016.
Vezani članci
POLITOLOZI O PARLAMENTU
Umjesto uobičajenih četiri milijuna kuna, koliko se približno mjesečno izdvaja za brutoplaće saborskih zastupnika, hrvatski državni proračun u listopadu i(li) studenome ostat će bez dodatnih oko dva milijuna kuna za te potrebe.
Naime, uz novi, deveti saziv Sabora koji bi tada, ako prijevremeni parlamentarni izbori prođu u redu, mogao dobiti svoje prve plaće, na puni iznos saborske plaće moći će računati i svi dosadašnji zastupnici osmog saziva, koji se službeno raspušta 15. srpnja, koji na novim izborima ne dobiju svoje mjesto u saborskim klupama. No, kako je i 47 zastupnika iz mandata sedmog saziva parlamenta također još unutar godinu dana, koliko imaju zajamčena saborska primanja (prvih šest mjeseci puni iznos, a potom još šest mjeseci pola toga iznosa), jasno je da bi u tih mjesec, dva ili tri neobično velik broj ljudi mogao “živjeti od Sabora”. I u tom bi se krugu, ako i poslije novih izbora 50-ak ljudi ostane bez mandata, nakratko moglo naći čak i blizu 250 ljudi sa saborskom plaćom.
Trošak od šest milijuna kn
Za tih 50-ak novih bivših zastupnika mjesečno bi se tako u listopadu ili studenome izdvajalo oko trećine (pod pretpostavkom da će ih ovaj put biti približno toliko) od tih uobičajenih četiri milijuna ili 1,33 milijuna kuna, a za onih 47 “još starijih” bivših zastupnika polovina tog iznosa - oko 0,67 milijuna kuna. Što u kombinaciji sa sazivom koji ćemo tek izabrati zaokružuje cifru na već spomenutih šest milijuna kuna. To je, naravno, ništa u odnosu na cijenu samih izbora, koji koštaju nešto više od 120 milijuna kuna, a ponešto ćemo sigurno izgubiti i zbog zastoja u povlačenju novca iz fondova Europske unije tijekom procesa tranzicije vlasti. Tehnički premijer Tihomir Orešković i europarlamentarka Ruža Tomašić, dok se još nije znalo da će spone unutra vlasti “popustiti”, govorili su da bismo zbog novih izbora ukupno izgubili i više od milijarde kuna. Bilo bi svakako dobro i da kreditni rejting Hrvatske preživi novu izbornu avanturu (s neizvjesnim rezultatom), inače će gubici zbog raspada vlasti naglo rasti.
Naši sugovornici ipak upozoravaju kako je riječ o - cijeni demokracije.
Uobičajeno
“To nije problem. Primjerice, ako dužnosnik ima zabranu zapošljavanja u upravi zbog potencijalnog sukoba interesa godinu dana, onda mu država mora nešto platiti. I u modernom je svijetu to uobičajeno. Mogu razumjeti da su birači možda ljutiti na neke od aktualnih zastupnika koji nisu niti odradili mandat, ali inače imate zastupnike koji to, primjerice, budu u dva mandata i onda ne budu izabrani. Što će oni nakon osam godina, kako će se vratiti u tvrtku u kojoj su prije bili”, ističe komunikacijski stručnjak Krešimir Macan.
Izvršni direktor Gonga Dragan Zelić kaže kako svakako treba voditi računa da teret krize snose i saborski zastupnici te bi možda trebalo razmisliti o modelu “6+6”. No, o tome se, kaže, ne može govoriti samo jednodimenzionalno, na način da bi neka od tih primanja eventualno trebalo ukinuti ili smanjiti, jer, dodaje, zastupnici moraju biti plaćeni i tu ne možemo biti populisti.
- Tih šest plus šest mjeseci služi i nekoj vrsti neovisnosti zastupnika nakon što završe svoj mandat, da ne bi bili povezani s nekim drugim interesima. Ono što jest važno je da ti saborski zastupnici zarade tu svoju plaću dok su zastupnici. Mnogi to i čine, ali mnogi i ne. I u tom smislu prije svega treba govoriti o odgovornosti saborskih zastupnika, koliko su aktivni, koliko rade na terenu i u Saboru, i to javnost treba pratiti. A demokracija svakako košta - ističe Zelić.
Igor BOŠNJAK
NEŠTO ODGOVORNIJI I ZBOG PREFERENCIJALNIH GLASOVA
Dragan Zelić smatra da u cjelini postoji određeni napredak u svijesti zastupnika od 90-ih godina naovamo, te da postoje i stranke i zastupnici koji se trude pokazati javnosti da doista rade i shvaćaju svoju dužnost ozbiljno. “Njihov posao nije vezan samo uz saborske sjednice, nego i uz rad u odborima i drugdje. Tome je svakako dijelom pridonijelo i uvođenje preferencijalnog glasovanja, kroz što su zastupnici postali bar malo odgovorniji prema onima koji ih biraju. Jer ako ne rade, postoji realna šansa da ih birači na sljedećim izborima ne nagrade preferencijalnim glasovima”, smatra Zelić.
ZA AKTUALNE ZASTUPNIKE 48 MILIJUNA KUNA GODIŠNJE ZA PLAĆE
Godišnje se za plaće aktualnih zastupnika uvijek izdvaja oko 48 milijuna kuna godišnje, s tim što treba naglasiti kako je to iznos bez dodataka za odvojeni život, stanarine, režije, putovanja ili dnevnice, za što je potrebno dodatnih još 10-ak milijuna kuna. Ako izbori, kako se najavljuje, doista budu u rujnu, novi bi saziv uz više sreće i dogovora nego prošli puta mogao biti potvrđen u listopadu, pa bi plaćanje “tri generacije” političara državu zakvačilo približno tri mjeseca. Kada onima “najstarijima” prođe rok od godinu dana, još će neko vrijeme na saborskoj plaći ostati dio zastupnika iz aktualnog saziva.
48
milijuna kuna godišnje se izdvaja za plaće saborskih zastupnika