ĐURIĆI

I dvije godine nakon katastrofalnih poplava poljoprivrednici u istočnom dijelu županjske Posavine muku muče s posljedicama koje je savska voda ostavila na obradivim površinama. Poplavljeno je bilo oko 8000 hektara, a nakon povlačenja vode intenzivno je počeo rasti korov. Ambrozija, ljulj, divlji sirak… prekrili su polja zasijana kukuruzom, pšenicom, sojom i proizvođačima prouzročili velike probleme. Podivljali korov iz dana u dan sve je gušći i veći, ponegdje i viši od dva metra, a brzo se širi. Poljoprivrednici su očajni jer će im smanjiti urod, otežati rast usjeva i povećati troškove proizvodnje i do 40 posto. Upozoravaju da je situacija alarmantna.

- Gdje god je poplavna voda prošla, nanijela je sjeme ljulja, kao da ga je posijala. Sada je došlo do prave najezde korova, pojavio se i tamo gdje ga nikada do sada nije bilo. Zaposjeo je polja i bojim se da će, kada sazrije, ovdje biti toliko sjemena da ga se u sljedećih nekoliko godina nećemo moći riješiti - kaže Antun Golubović iz Đurića.

Kao jedan od razloga navodi činjenicu da se 2014. godine, nakon poplava na istoku županjske Posavine dugo čekalo da država reagira i krene u uništavanje korova. Nije se išlo sa zelenom gnojidbom, što bi, smatraju proizvođači, bilo puno učinkovitije. Država se odlučila za mehaničko uništavanje korova. Hrvatske šume angažirale su 17 specijaliziranih strojeva, takozvanih samohodnih tarupa. Stabljike ambrozije već su bile u visokom stadiju, a do tada je i ljulj sazrio i počeo se masovno širiti po njivama. Najteže ga je, kaže Golubović, sada ukloniti u pšenici.

– Sredstvo za tretiranje korova košta oko 500 kuna po hektaru, a cijena pšenice će, kako čujemo, vjerojatno biti ispod kunu! Znači, deset posto uroda trebalo bi otići na rješavanje korova - ustvrdio je.

- I Europska unija nas kritizira da trošimo više zaštitnih sredstava nego što bismo, prema njima, smjeli trošiti. Ali kako se drugačije riješiti te pošasti? Zar bismo trebali pustiti da nam korov potpuno prekrije polja - pitaju se očajni Cvelferi.

I dok većina poljoprivrednika već danima pogled upire prema Ministarstvu poljoprivrede jer smatraju da bi im država trebala pomoći, poručujući da nemaju ni za gorivo, a kamoli za herbicide, dio ih je ipak skeptičan.

- Ma kakva država! Ako budemo čekali pomoć države, korov će nas progutati. Pogotovo sada, kada je krenula bitka za fotelje i kada poplavljeno područje više nikome nije ni u primisli! Briga njih za nas i za naš korov! Što su nam pomogli nakon poplava, pomogli su, i to je to! Nema se tu više što očekivati, nego uzdaj se u se i u svojih deset prstiju - kažu.

Voditelj programa revitalizacije tla nakon poplava, agronom Goran Tkalčec, smatra da ovaj problem uopće nije trebao ni postojati da je Ministarstvo poljoprivrede nakon povlačenja vode pravodobno reagiralo.

- Čekalo se gotovo do jeseni, kada je izdan naputak da se ide u mehaničko uništavanje korova. Oni su se osjemenili i zapravo su napravili sjetvu korova za 2015. godinu. Taj je problem sada eskalirao, a pojavili su se i korovi kojih prije nije bilo na tom području - upozorava Tkalčec.

Napominje da se u rješavanje ovog problema trebaju uključiti Savjetodavna služba i Poljoprivredni fakultet kako bi determinirali o kojem opsegu se radi, utvrditi koje su to nove vrste korova i preporučiti ljudima konkretno kojih se mjera moraju držati. A pomoć očekuje i od Ministarstva poljoprivrede.

- Sada imamo tehničku vladu i pitanje je koliko sada može donositi odluke u financijskom dijelu. A dani prolaze… Smatram da je obveza države pomoći jer su ljudi, kada ih je zatekla poplava, spašavali vlastite živote i imovinu i nisu mogli misliti o korovima - ustvrdio je.

A što je najgore, kaže, ne radi se o velikom novcu, riječ je o iznosu od 1,5 milijun kuna, dok je preostalih devet milijuna predviđenih za provođenje Programa revitalizacije nađeno kod Sladorane i drugih privatnika koji hoće pomoći. Do sada je utrošeno oko četiri milijuna kuna, što su osigurali Županija, općine i gospodarski subjekti.

Tkalčec napominje da se i proizvođači trebaju pridržavati pravilne agrotehnike i plodoreda, a u programu revitalizacije poljoprivrednog zemljišta je i dio zelene gnojidbe.