Za približno osam dana kombajni će ući u žitna polja. Pred ratarima je žetva za koju se očekuje da donese bolju, pa i iznadprosječnu godinu za pšenicu. Jer, seljaci su je jesanas zasijali pet posto više nego 2014. godine, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, treba ju požeti sa 150.000, a lani je to bilo na 141.000 hektara.

Prema podacima Žitozajednice, lani smo poželi 760.000 tona pšenice prosječnog prinosa 5,4 t/ha, a ove godine očekuje se gotovo rekordna žetva, 800-900 tisuća tona. O cijeni se još uvijek (glasno) ne govori ni u jednom “taboru” – ni među proizvođačima, ni među otkupljivačima, no šuška se da će ona biti ispod kune. Jer, bit će dovoljno viškova i drugih trendova koji će pšenici rušiti cijenu.

– Svjetske se pšenice očekuje 730 milijuna tona, a svjetska je potrošnja na razini 707 milijuna tona, pa će biti 23 milijuna tona više pšenice nego što su svjetske potrebe. Uz činjenicu da okruženje – Mađarska, Srbija, pa i mi, ima prijelaznih zaliha, sve upućuje na pad cijena pšenice - kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić. Uz viškove i na svjetskoj i na domaćoj razini, tu je i naš gorući problem - sve veći uvoz brašna i pekarskih proizvoda. Sve to, upozoravaju u ovom interesnom udruženju, dovelo je do toga da se posljednjih godina smanjuju naše potrebe za pšenicom, i to značajno.

– Uz uvoz brašna i pekarskih proizvoda nikako ne zaboravimo i da nas je iz popisa u popis stanovništva sve manje, a tu je i odljev naših ljudi van, pa su se naše potrebe s dosad uvriježenih 550.000 smanjile na oko 400.000 tona pšenice, za 25 do 28 posto - upozorava Barišić. Taj trend smanjenja naših potreba prisutan je posljednje dvije-tri godine. Tako u uvjetima kada ćemo imati viška žita i do 450.000 tona znači da ćemo imati više viška nego potreba, pa ne možemo ništa drugo ni očekivati nego pad cijena. A između dvaju popisa, onih iz 2001. i 2011., manje nas je za 152.000, nešto manje od broja stanovnika Splita, veličinom drugoga grada u zemlji.

Ratari ne skrivaju nezadovljstvo, ali i ljutnju takvom uvoznom politikom te podsjećaju da je pšenica naša najvažnija krušarica, a njezina proizvodnja strateško, nacionalno pitanje. Kažu, nisu na djelu (toliko) viškovi, nego uvoz smrznutog tijesta, pa i gotovog kruha, koji se u nas samo dopeče, i to u zemlji tako velike žitnice. Barišić kaže kako cijene nitko ne spominje.

– Svi gledaju okolne burze i što se na njima događa - kaže prva žena Žitozajednice te dodaje kako je dobila izvješće srodnog udruženja iz Novoga Sada gdje su također najave o cijeni ispod kune.

– Ulaskom u EU bili smo svjesni otvaranja granica, ukidanja carina i prelevmana kao zaštite i upravo se događa očekivano. Bilo je jasno da će se dogoditi da će naše potrebe za domaćom pšenicom s vremenom smanjivati i da je uzrok tomu uvoz jer ne mogu Hrvati pojesti više kruha nego su ga jeli. Uz to, očekuje se bolja žetva, s boljim prinosom i sve to vodi u nižu cijenu - kaže Barišić te ističe kako su seljaci zasijali 20 posto više deklariranog sjemena, pa se očekuje i bolja kvaliteta nego lani.

I predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, kaže, čuo je šuškanja o cijeni pšenice ispod kune.

– Neka svatko odluči kada će i komu predati pšenicu. Nitko od otkupljivača ništa ne govori. Mlinari imaju problem zbog uvoza koji uništava i nas proizvođače i njih, prerađivače - kaže Brlošić, dok poljoprivrednik Željko Fabric iz Drenja upozorava na sljedeće: “Na svaku cijenu koju izraze naši proizvođači mora se - i to samo u nas, dok u, npr., Austriji ne - odbiti 10-15 posto troškova otkupa. Ako je cijena pšenice sada 90 lipa, za našu pšenicu dobit ćemo 78 lipa, a u okruženju je oko kune.”

- I sam sam čuo o padu cijene pšenice ispod kune – oko 91 do 92 lipe. No, nisam toliko zaokupljen njezinom cijenom jer ću svu svoju pšenicu u stočnu hranu - kaže svinjogojac Mirko Kolić iz Budrovaca. Jer, dodaje, pšenica je trenutno jeftinija od kukuruza, koji je sada 1,25 kn. “Takva je matematika! A, i bolja mi je po kvaliteti od kukuruza – ona ima proteine 12, 12,5, a kukuruz 8”, pojašnjava Kolić zašto će sa “žitom pred svinje”.