Ekonomija
BERBA RANIH VRSTA U ERDUTU

Razvoj voćarstva ovisi o navodnjavanju i udruživanju voćara
Objavljeno 22. lipnja, 2016.

U općini Erdut u punom je jeku berba ranih voćnih vrsta, pa se tako s padina Aljmaš planine spuštaju rijeke gajbi napunjene trešnjama, ranim kruškama, marelicama... Općina Erdut, koja se nalazi u zagrljaju rijeke Dunav, kako je to poetski opisao Branko Jović, pročelnik u toj općini, ima veliki potencijal u razvoju voćarstva.

Naime, općina raspolaže s 11.000 hektara poljoprivrednih površina, od čega 650 hektara otpada na vinograde i 180 hektara na voćnjake, iako ih, ako se ubroje i “vikendaške” površine, ima i mnogo više. Jović podsjeća kako je nekada cijelo ovo područje bilo pod voćnjacima i vinogradima te je potencijal za razvoj voćarstva izuzetan, posebice ako se riješi navodnjavanje, što, smatra Jović, ne bi trebalo biti neizvodiva investicija s obzirom na blizinu vodenog toka. U tom se slučaju voćnjacima može zasaditi više od 50 posto površina općine.

Geografski položaj ovoga lokaliteta je jugozapadne orijentacije i nalazi se na blagoj padini, što je idealano za voćnjake i vinograde. Dunavska bi se voda, govori Jović, mogla podići, odnosno odvesti i dva kilometra, akumulirati u spremištima i slobodnim padom, kanalima, navodnjavati cijelo područje općine Erdut.

Jović procjenjuje da je vrijednost ove investicije milijun kuna, a većina poljoprivrednika, ne samo voćara, zainteresirana je za navodnjavanje te bi se uključila u sufinanciranje. U tom slučaju, prognozira Jović, ne samo da ne bi bilo nezaposlenih nego ne bi bilo dovoljno radnika koliko bi bilo potrebno zbog razvoja voćarstva, ali i pratećih proizvodnji, primjerice razvoja preradbenih kapaciteta. Jer, ponavlja Jović, perspektiva općine Erdut je u poljoprivredi, posebice ekološkoj, te voćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, na što se prirodno nadovezuje i ruralni turizam.

Lipanjska ljepotica

Lidija Pap iz Aljmaša upravo je završila berbu rane sorte kruške lipanjska ljepotica, koja je prva na redu za berbu u voćnjaku koji se rasprostire na 40 hektara i u kojem rastu marelice, kruške, šljive, pa čak i bademi. Berba voća im je počela prije nešto više od dva tjedna i trajat će sve do rujna.

Zbog obujma posla u voćnjaku Papovi ne stignu samostalno nastupiti na tržištu, već im sve pobrano voće otkupljuje Agrofruktus, s kojim surađuju već pet godina. Ova godine je kasni proljetni mraz nanio izuzetne štete koje se procjenjuju čak i do 80 posto uroda te sada, kaže Lidija, nastoje spasiti što se još može. Iako nema dovoljno domaćeg voća, zbog šteta, otkupna cijena je niža nego prošle godine i još niža nego prije dvije godine, kaže Lidija Pap, zaključujući kako cijene konstantno padaju dok istovremeno cijene repromaterijala rastu. Otkupna cijena marelice je osam kuna, a šest kuna dobiju za ranu krušku. Zanimljivo je da su Papovi u voćarstvo krenuli jer je stanje u ratarstvu bilo toliko loše da su očekivali gubitke pokriti profitabilnijim voćarstvom, a posljednjih godina je situacija obrnuta i “neprirodna”, pa prihodom od ratarstva pokrivaju gubitke u voćarstvu.

Domagoj Škobić je voćar koji u ekološkom uzgoju ima 52 hektara na kojem je upravo završena berba trešanja, a u tijeku je berba marelica. U voćnjacima su još kruške, šljive, jabuke i orasi. Škobiću voće otkupljuju tvrtke Moslavina voće, Mandarinko, Agrofruktus, Rabo. Također je nazadovoljan niskim otkupnim cijenama. Primjerice, otkupna cijena trešnje je između 12 i 14 kuna plus PDV, dok je u obližnjem trgovačkom centru ta ista trešnja 40 kuna.

Nužno udruživanje

Škobić je član braniteljske zadruge Aljmaš fructus, koja se planira prijaviti na mjeru 4.1 Programa ruralnog razvoja. U tijeku je izrada projektne dokumantacije za gradnju hladnjače kapaciteta 1100 tona jabuka, uz koju bi bila i sortirnica, gdje bi se obavljalo i konfekcioniranje i pakiranje voća. Upravitelj zadruge je mlađi od 40 godina, ekoproizvođači su s područja od posebne državne skrbi i imaju sve adute za prolazak na natječaju, kaže Škobić. On drži da bi im hladnjača sa sortirnicom omogućila mnogo povoljniji “tretman” kod otkupljivača, ali i bolji položaj na tržištu. Osobno je i sam Škobić aplicirao na mjere iz ruralnog razvoja kako bi podignuo protugradnu mrežu na dio voćnjaka, ali je sve stopirano do odluke Europske komisije. Škobić smatra da je udruživanje proizvođača nužno kako bi bili aktivni subjekt na tržištu, a ne pasivni proizvođači ucjenjivani od otkupljivača. Ove su godine, otkriva Škobić, planirali s marelicom izići na minhensku tržnicu, ali im je mraz osujetio planove te nemaju dovoljne količine za taj pothvat. No, ne odustaju, nego ga planiraju ostvariti iduće godine.

Škobić se nedavno vratio s hodočašća u Španjolskoj, gdje je cijena marelice 4,79 eura, što mu je samo potvrdilo odluku da udruženi proizvođači mogu ostvariti bolje cijene za svoje kvalitetne proizvode. Sada trenutno imaju ponuđena dva ugovora za otkupom ekološke proizvodnje za Austriju, ali to sve moraju biti šleperske isporuke sa po 18 do 20 tona, što voćari jednostavno ne mogu ostvariti bez podizanja proizvodnje na višu razinu, a to uključuje, između ostalog, protugradne mreže i navodnjavanje.

Roberta SORIĆ
Vizija voćarstva i prosperiteta

Voditelj Klastera Slavonska jabuka Stjepan Zorić ima viziju razvoja voćarstva na ovom području i neumoran je u poticanju voćara i članova klastera da ne odustaju od proizvodnje, nego da je proširuju. S Aljmaš planine i Dunavom za leđima, pogled puca na dolinu, gdje Zorić već “vidi” dvije tisuće hektara modernih nasada raznog vrsta voća, koje svojim plodovima opskrbljuje veći dio hrvatskog tržišta, škole i vrtiće, a voćarima i stanovnicima općine Erdut omogućuju pristoju egzistenciju te posljedično i prosperitet cijele zajednice.

Navodnjavanje otvara radna mjesta

Kada bi se ostvario samo projekt navodnjavanja, otvorilo bi se oko 3500 novih radnih mjesta, uvjeren je Domagoj Škobić i dodaje kako je riječ o visoko intenzivnoj proizvodnji uz koju se veže i preradbena i prehrambena industrija i pokreće se gospodarstvo. Od same prodaje voća nema ništa, zaključuje Škobić. Voćarstvo je u Hrvatskoj na vrlo niskim razinama, te je većina voćara u ozbiljnim financijskim problemima, kaže Škobić i dodaje kako voćari imaju volje i znanja za pokretanje ozbiljnije proizvodnje kada je riječ o količinama, ali stalno se nalaze u, kako kaže, nekom očekivanju. Mnogi se odlučuju za samofinanciranje osuvremenjavanja proizvodnje, što, kaže on, dugoročno nema perspektivu.

Možda ste propustili...

VOĆAR DINKO PERKOVIĆ IMA UNIKATNU PROIZVODNJU

Iz hidroponskog načina uzgoja jagode na tržištu cijele godine

ZA SURADNJU NA POGRANIČNOM PODRUČJU MAĐARSKA-HRVATSKA

Poduzetnicima na raspolaganju 2,6 mil. eura