Mnoge zemlje u svijetu, posebice članice EU-a, pozorno prate sva zbivanja uoči Brexita - referenduma o istupanju Velike Britanije iz Europske unije, koji će biti održan u četvrtak, 23. lipnja, i procjenjuju kako bi na njih utjecao mogući izlazak Britanije, drugog po veličini gospodarstva EU-a, iz tog bloka.

"U slučaju izlaska Britanije iz EU-a najintenzivnije posljedice imalo bi ponajprije britansko gospodarstvo, jer gotovo polovinu izvoza plasira na tržište EU-a", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke. Stoga je, kaže, ključno pitanje kakav bi trgovinski status ubuduće ta zemlja imala s EU-om. U slučaju Brexita, Britanija i EU mogle bi postići trgovinski dogovor kakav Unija sada ima, primjerice, s Norveškom, Švicarskom ili Turskom, a svaki od tih ugovora ima određene prednosti i nedostatke. To bi, pak, značilo da Brexit ne bi znatnije naštetio europskim gospodarstvima. "No, ako se za primjerom Britanije povedu i druge zemlje EU-a, a vidimo da neke već krše norme i standarde Unije, to bi moglo ugroziti cijelu ideju zajedničke Europe", kaže Šantić.

On važnim ističe i to što je London europsko financijsko središte. "Izlaskom Britanije iz EU-a dio financijskih institucija preselio bi sjedište u druge europske gradove, a i priljev stranih investicija u Britaniju bio bi smanjen, jer više ne bi bila dio Unije pa bi investicije vjerojatno bile usmjerene u neke druge europske zemlje", kaže Šantić.

Hrvatska europarlamentarka, članica Kluba socijalista i demokrata Biljana Borzan, također ističe kako će gospodarske gubitke u slučaju izlaska Britanije iz EU-a trpjeti i Velika Britanija i ostale države članice EU-a.

“Brexit će nesporno naštetiti britanskom gospodarstvu, to pokazuju izračuni ekonomista. To je kampanja koju provode britanski pristalice istupanja iz EU-a i tako udaraju na nacionalne osjećaje, bez racionalnog pristupa tom pitanju. Građane se plaši imigrantima i izbjeglicama koji bi navodno trebali nahrupiti u tu zemlju, za što se izravno okrivljuje EU. Premda je upravo Velika Britanija proteklih nekoliko desetaka godina sama primila golem broj imigranata. Kolege europarlamentarci iz Britanije užasno su zabrinuti i vrlo su angažirani u kampanji za ostanak te zemlje u EU-u, jer su svjesni što bi značio izlazak. Mene zabrinjava i to što bi se događalo poslije mogućeg izlaska Britanije. Pojedine zemlje, u prvom redu skandinavske, već su najavile kako bi pokrenule slične inicijative za izlazak iz EU-a. Pitanje je kako bi se takvi primjeri odrazili na zemlje u kojima državne vlasti potiču euroskepticizam, poput Poljske i Mađarske? Bojim se da bi, dakle, Brexit uzdrmao projekt Europske unije”, kaže Borzan za naš list.

Njezin kolega u EU parlamentu, ali iz Kluba Europskih pučana Davor Ivo Stier, također se slaže kako bi Brexit najviše oslabio pozicije Velike Britanije, jer ni najjača gospodarstva Europe ne mogu sama konkurirati SAD-u, Kini, Indiji. Bez EU-a, drži, Britanija će gubiti svoje pozicije u svijetu. Bio bi to, ističe i on, sasvim sigurno i veliki udarac za europski projekt. Stier drži da bi to bio loš signal za neke druge članice EU-a, ali da bi se iz posljedica mogućeg izlaska Britanije vidjelo kako zemlje u globaliziranoj ekonomiji mogu bolje zaštititi svoje nacionalne interese kroz EU. “Hrvatska u slučaju izlaska Britanije mora inzistirati da ne dođe do novih podjela unutar Europe u kojima bi naša zemlja mogla ostati na siromašnoj periferiji. Ne bi bilo dobro da u tom slučaju dođe do neke podjele europskog proračuna, da zemlje u eurozoni imaju poseban proračun i snažniju integraciju nego zemlje izvan eurozone. Važno je da EU zadrži jedinstveni proračun i ravnopravnost svih članica. Zapravo sve što bi moglo dovesti do bilo kakvih podjela unutar EU-a štetilo bi nacionalnim interesima Hrvatske”, zaključuje Stier za naš list.