Srednje škole ovih se dana pripremaju za upis učenika, a mjesta u javnim srednjim školama u cijeloj Hrvatskoj ima za 48.128 djece.
Početak prijava u sustav elektroničkim je putem počeo prije više od dva tjedna, a 27. lipnja počinju prijave u obrazovne programe.
Hrvatski zavod za zapošljavanje u povodu upisa u srednje škole objavio je nove regionalne brošure pod nazivom "Kamo nakon osnovne škole". Brošure su objavljene za pet hrvatskih regija, a u njima se nalaze opisi zanimanja, informacije o uvjetima upisa, stipendijama, školama i programima obrazovanja, učeničkim domovima, najtraženijim zanimanjima te uslugama profesionalnog usmjeravanja HZZ-a.
HZZ savjetuje buduće srednjoškolce da prikupe što više informacija o različitim zanimanjima, o školama i programima obrazovanja, kao i o mogućnostima zapošljavanja, odnosno nastavka obrazovanja. Zbog toga je zanimljiv i popis najtraženijih zanimanja prema podacima iz 2015. godine. Tako su u tri slavonske županije lani najtraženiji bili konobari – u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i u Vukovarsko-srijemskoj. Jedino u Osječko-baranjskoj županiji listu predvode medicinske sestre. Ukupno su u četiri te županije bile tražene čak 1083 medicinske sestre.
Zidari i vozači
Osim konobara i medicinskih sestara, na listi najtraženijih zanimanja u slavonskim županijama su i vozači teretnih vozila, zavarivači, prodavači, bravari, kuhari, soboslikari/ličioci, električari i elektroinstalateri. Među zanimljivostima je to što su među deset najtraženijih u Požeško-slavonskoj županiji bili tesari, u Brodsko-posavskoj na devetom mjestu maturanti gimnazije (?!), a u Osječko-baranjskoj traženi su bili i službenici za informacije. U Vukovarsko-srijemskoj na osmom su mjestu po traženosti suradnici u praktičnoj nastavi, a na devetom fasaderi.
Ova lista najtraženijih zanimanja, objavljena u vrijeme upisa srednjoškolaca, nametnula je dobro poznato problematično pitanje isporučuje li hrvatski obrazovni sustav kadrove kakve treba domaće tržište rada.
Zanimljiv je podatak kako je u 2015. godini u četiri slavonske županije bio tražen čak 571 zidar. Prije mjesec dana u našem listu vlasnik i direktor osječke građevinske tvrtke Monte Mont Vladimir Ilčić, kazao je kako građevinskim tvrtkama u Osijeku i okolici nedostaju ljudi za sva građevinska zanimanja. Ilčić je upozorio kako obrtničke škole obrazuju nedostatan broj kadrova za tražena građevinska zanimanja i da država ne stimulira školovanje traženih kadrova. Zbog toga, rekao je, sustav obrazovanja treba mijenjati. Upozorio je i kako je obavljanje stručne prakse srednjoškolaca u građevinskim tvrtkama dobra stvar, ali da su svi troškovi prebačeni na poslodavca - od pribavljanja radne odjeće za učenika, plaćanje liječničkog pregleda, osposobljavanja za rad na siguran način, osiguravanje obveznog mentora koji će paziti na učenika, itd. Istovremeno, zaključio je, ne postoji nikakvo jamstvo da će se taj za tržište rada dobro pripremljeni učenik vratiti istom poslodavcu nakon završetka školovanja. Na žalost, takvi obučeni kadrovi nerijetko odlaze raditi u inozemstvo za nekoliko puta veću plaću.
Informatičara nedovoljno
Slično je i s nizom obrtničkih zanimanja ili, primjerice informatičarima, za kojima na tržištu vlada prava - glad. Tvrtke iz informatičkog sektora u Osijeku, okupljene u Osijek Software City (OSC), već duže vremena ne skrivaju kako njihove potrebe ne zadovoljavaju kadrovi koji iziđu iz srednje škole, ili s fakulteta, zbog čega su pokrenule više aktivnosti u suradnji sa školama i fakultetima kako bi završeni informatičari bili osposobljeni za rad. Čak su u svojim aktivnostima svojevrsne pripreme učenika za budući posao u informatici u OSC-u već krenuli i u osnovne škole.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, na naš upit o odnosu obrazovnog sustava i tržišta rada Jasminka Martinović, direktorica Udruge poslodavaca u obrazovanju, podsjeća kako je pitanje usklađenosti znanja i vještina mladih s potrebama gospodarstva i društva u cjelini u središtu političkog i društvenog interesa proteklih petnaestak godina. Ekonomska kriza, kaže, još ga je više naglasila.
- Brzim razvojem tehnologije povećala se kompleksnost radnih mjesta, odnosno proizvoda i usluga koje gospodarstvo proizvodi i nudi, a naše obrazovanje ne prilagođava se tim promjenama. Za relativno veliki novac koji Hrvatska ulaže u obrazovanje (viši od EU prosjeka u odnosu na BDP prema zadnjem istraživanju Eurostata iz 2016, “EU trening monitor”), gospodarstvo s pravom očekuje stvaranje kadrova koji su brzo zapošljivi, jer imaju znanja i vještine koje su aktualne i potrebne gospodarstvu. Da bi se ovo postiglo, odnosno da bi naše obrazovanje stvaralo konkurentne radnike, potrebno je da i same obrazovne ustanove budu konkurentne. Kako se naši mladi sugrađani dominantno obrazuju u javnom sektoru, u visokom obrazovanju više od 90 posto te u srednjem obrazovanju više od 98 posto, to znači da prije svega treba mijenjati način financiranja i upravljanja javnim obrazovnim ustanovama kako bi one postale konkurentne i okrenute prema učeniku, odnosno studentu i stvarnim potrebama tržišta. Bez takvog pristupa teško ćemo obrazovati kadrove koji su lako zapošljivi i potrebni na tržištu rada - naglašava Jasminka Martinović, zaključujući kako zbog svega toga u HUP-u drže kako Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) nema alternative, ako nam je stalo do razvoja hrvatskog društva.
Strukturna nezaposlenost
Za HKO kaže kako je jedini stvarni instrument povezivanja tržišta rada i poslodavaca kroz izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. To konkretno znači da će kroz nekoliko sati angažmana poslodavaca na izradi popisa kompetencija koje su potrebne za pojedino zanimanje, obrazovanje dobiti dobru i nadasve korisnu mapu potrebnih rezultata učenja u programu. U HUP-u alternativu vide i sada kroz statistike Zavoda za zapošljavanje, jer je, ističe Martinović, dobar dio nezaposlenosti koju Hrvatska danas ima upravo strukturna nezaposlenost.
U Hrvatskoj obrtničkoj komori navode kako je HOK od svoje obnove 1994. godine ulagala mnogo kako bi se uspostavilo strukovno obrazovanje za potrebe gospodarstva.
- Na žalost, nismo imali potporu onih koji odlučuju, a nemamo je ni danas. Osmišljavanje i provedba strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mora biti zajednička odgovornost Vlade, gospodarskih asocijacija, nadležnih ministarstava, obrta i poduzeća te strukovnih škola. Uključivanjem i partnerstvom svih dionika, kao i dodjelom ovlasti i odgovornosti, osigurava se bolji prijenos informacija o potrebama tržišta rada, kao i bolja usklađenost gospodarskog i obrazovnog sustava. To su preduvjeti za uređen, kvalitetan, fleksibilan i prohodan sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao i za uspješan razvoj i stvaranje konkurentnosti obrtništva i gospodarstva u cjelini - navode u HOK-u.
Dijana PAVLOVIĆ/Igor MIKULIĆ
OPASNO ZAUSTAVLJANJE REFORME
“Nažalost, danas naš obrazovni sustav ne proizvodi takve mlade ljude koji su stručno osposobljeni na aktualnoj tehnologiji, odlično znaju bar engleski jezik, znaju razmišljati i problemski se postavljati te su jako motivirani za daljnje učenje i osobni razvoj. U tom smislu podržavamo i kurikularnu reformu programa osnovne i srednje škole koja je povezana s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, ali zapravo u suštini treba promijeniti koncept učenja u osnovnoj i srednjoj školi, pa i u visokom obrazovanju, od učenja činjenica napamet prema problemskom razmišljanju. Ako se provođenje reforme sustava obrazovanja zaustavi, budućnost nam je doista neizvjesna, s obzirom na konkurenciju u okruženju koja će nas ostaviti na repu događanja te ćemo propustiti svaku priliku za postizanjem kompetitivnosti kojoj težimo”, kaže Jasminka Martinović, direktorica HUP-a Udruge poslodavaca u obrazovanju.
HOK: Propao sustav
“Obrtnička zanimanja, upravo zbog svojih specifičnosti, zahtijevaju visok stupanj vještina. Učeći od drugih hrvatski su obrtnici prepoznali proces naukovanja (način poučavanja dominantan u njemačkim školama i većini zemalja sjeverne Europe i Skandinavije), kao najbolji način izobrazbe obrtničkih vještina. HOK je prije 20 godina uz potporu tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva razvio sustav koji je bio uređen Zakonom o obrtu i koji je predstavljao spoj tradicije obrtničkog obrazovanja i novih trendova u obrazovnoj politici EU-a. Posebnost ovog sustava bilo je to da su općeobrazovne predmete i stručno teorijski dio naukovanja izvodile srednje strukovne škole, a praktični dio naukovanja ovlaštene obrtničke radionice ili pravne osobe. No, zbog nerazumijevanja prosvjetnih vlasti i nespremnosti velikog broja škola na suradnju, takav sustav obrazovanja nikada nije zaživio. Iz tog smo se razloga uključili u rad stručne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje kako bismo svojim dugogodišnjim iskustvom pomogli u kreiranju kvalitetne strukovne izobrazbe”, navode u HOK-u.
HUP: Nema suradnje
Na pitanje o suradnji HUP-a s obrazovnim ustanovama, odnosno školama i fakultetima, Jasminka Martinović navodi kako se ona do sada uglavnom svodila na pojedinačnu suradnju nekih granskih udruga odnosno pojedinačnih tvrtki. “U zadnje smo vrijeme uključeni u različite projekte vezane uz Hrvatski kvalifikacijski okvir, odnosno izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacija, no tu smo više angažirani kod obrazovnih ustanova privatnih osnivača. Drugim riječima, do sada nije bilo sustavnog pristupa jačeg povezivanja obrazovnih institucija i poslodavaca i to je svakako jedna od ključnih stvari na kojoj trebamo intenzivno raditi”, naglašava Martinović.
1083
medicinske sestre bile su lani tražene preko Zavoda za zapošljavanje u četiri slavonske županije
571
zidar je bio lani tražen preko HZZ-a u četiri slavonske županije