Objavljeno 20. lipnja, 2016.
ĐAKOVO
Zbog mliječne krize, dodatno pogoršane kada su otkupljivači spustili ionako nisku cijenu mlijeka za 10 posto, pa je ona u najboljem slučaju do 2,30, no ima i onih proizvođača koji za svoju muku dobivaju i 2,15 kn, sve više farmera s muznih krava prelazi na tov junadi. I u Ministarstvu poljoprivrede potvrđuju da je, dok se mliječni sektor urušava, tov junadi u trendu rasta .
U tovu 95.000 grla
– Omotnica za tov junadi za proizvodnu 2015. godinu je 80,3 milijuna kuna, a iznos potpore po grlu nešto više od 830 kuna - ističu u Ministarstvu. Računa se da je u tovu oko 95.000 grla junadi. Omotnica za mliječne krave je 124 milijuna kuna, potpora po grlu 1500 kn, a taj dio stočnog fonda obuhvaća 83.000 grla. Za krave dojilje, sustav krava-tele, omotnica je 42,3 milijuna kuna, potpora po grlu je 820 kuna, a fond čini 51.000 grla i u padu je.
Hoće li, zbog urušavanja mljekarskog sektoraprijeći na tov razmišlja i đakovački mljekar Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH). Nakon zadnjeg smanjenja cijene mlijeka, i on je dijelom smanjio broj muznih krava.
– Odlučit ću na jesen da li ostati u mlijeku ili ići u tov - kaže Kolak te navodi i praktične razloge zašto tov sve više ostavlja za sobom mliječne krave, bez obzira na to što su poticaji za nj manji od onih za muzare.
– U tovu nema toliko rada, sveden je na minimum, nema mužnje, reprodukcije, veterinara. Odradi se proizvodni turnus koji traje od sedam mjeseci do godinu dana i ide se u novi - kaže Kolak. Kao gorući problem u tovu ističe nedostatak kvalitetne teladi, i domaće, i uvozne. Istovremeno, ponudu teladi, i to najlošije, forsiraju Rumunjska, Mađarska...
- Turci čiste istočnu Europu i drže veliku cijenu. I vani vrijedi ona: što je dobro, to je i skupo. A ono što se nađe – problem je po kojim cijenama. Problem su veliki inputi u toj proizvodnji – tele koje vam uđe s 500 eura – na kraju dobijete 800-900, najviše do 1000 eura, za bika od 550 kila po 13 kuna - kaže Kolak.
Nedostaje teladi
Zbog urušavanja mliječnog sektora u Đakovštini se farme ili zatvaraju i ostaju prazne ili prelaze na tov, no ne u cijelosti nego djelomično.
- Opet se vraćamo na problem nedostatka kvalitetne teladi, a i ono što se nađe, problem je po kojim cijenama - dodaje predsjednik SUHUH-a, koji je upravo u Francuskoj, na redovnom skupu predsjednika i tajnika udruga što okupljaju uzgajivače holstein goveda, njih 28. Razgovaraju o stanju mljekarskog sektora u svojim zemljama i na razini EU.
Najpoznatija stočarska obitelj u Đakovštini, Markići iz Đurđanaca, isključivo se bavi tovom, u mljekarstvo nisu ulazili pa ne moraju bježati ih tog krahiranog sektora te tražiti rješenja kao što je tov. S teladi danas imaju oko 1000 grla u tovu.
– Tov obavljamo dugo, u mlijeko nismo ulazili i ne razmišljamo o prelasku na mlijeko. Uostalom, u tov smo, u objekte, stoku i drugo dosad puno uložili, samo da je dovoljno zemlje za stočnu hranu - kaže Ivica Markić.
Suzana ŽUPAN
Ostalo ih samo nekoliko
Na upit koliko je farmera mljekara s područja Đakovštine prešlo na tov, Branko Kolak znakovito kaže: “Bolje pitajte koliko nas je ostalo u mlijeku – samo nas pet-šest. Đakovština je imala proizvodnju mlijeka oko 70 milijuna litara godišnje, a danas je ona ne više od 20 milijuna litara, čak 3,5 puta manje”, upozorava Kolak na krizu u mliječnom sektoru na terenu.
Među pet najboljih u Europi
Kada je riječ o domaćem tovu junadi u odnosu na EU, ispred Baby Beefa, interesne udruge proizvođača tovne junadi u RH koja ima 350 članova što pokrivaju 85 posto ukupne proizvodnje u ovom sektoru u nas, nedavno je istaknut podatak kako su hrvatski tovljači među pet najboljih proizvođača junadi u Europi. Domaći tov baziran je na simentalcu i nešto na holsteinu te nešto mesnih pasmina uvoze izvana.
katastrofa
CIJENA MLIJEKA PALA NA 2,30 KUNA
80,3
milijuna kuna bila je omotnica za tov junadi u 2015.