Prema izračunu Eurostata, Hrvatska je prema cijenama hrane i pića u 2015. blizu prosjeka Europske unije, dok je cijenama duhana među najjeftinijima. U Hrvatskoj je košarica prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u 2015. bila 9 posto jeftinija od prosjeka u EU-u.
U Portugalu, Španjolskoj, Latviji, Estoniji i Slovačkoj cijene hrane i bezalkoholnih pića blizu su onih u Hrvatskoj. U Njemačkoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Sloveniji bliže su europskom prosjeku.
Niska cijena rada
Danska je daleko najskuplja u EU-u - njene cijene hrane i pića 45 posto su više od prosjeka EU-a. Slijede Švedska i Austrija s cijenama 24, odnosno 20 posto iznad prosjeka, te Irska i Finska gdje su ti proizvodi oko 20 posto skuplji u odnosu na europski prosjek. Najniže cijene te košarice proizvoda zabilježene su u Poljskoj i Rumunjskoj, gdje su za 37, odnosno 36 posto niže od prosjeka EU-a. U Bugarskoj su niže za 30, a u Litvi, Mađarskoj i Češkoj za nešto više od 20 posto u odnosu na prosjek.
Zlatna sredina kada je o toj košarici proizvoda riječ u Hrvatskoj i Uniji bila bi sasvim zadovoljavajuća da je ona prisutna i kada se govori o prosječnim primanjima. Jer, prosječna netoplaća u Hrvatskoj je oko 5722 kuna, a zadnja potrošačka košarica, prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), bila je oko 6800 kuna pa se građani, u nesrazmjeru nje i primanja, odriču mnogo toga.
Prema primanjima za svoje je istočne susjede Hrvatska poput Švicarske, a za zapadne je na razini pojedinih afričkih zemalja. Jer, Norvežani, što žive najbolje u Europi, privređuju 66.000 dolara godišnje po stanovniku, a Hrvati oko 21.000 dolara, što im jamči sličan standard kao Rumunjima – gdje su cijene i plaće osjetno niže – i otprilike pola standarda Nijemaca, koji privrede, opet prilagođeno prema cijenama, 45.000 dolara po glavi stanovnika godišnje.
- Cijena sata rada u Hrvatskoj je među najnižima u EU-u, a cijene su nam u prosjeku s Unijom, što znači da nam je život skup, ali ga nemamo čime financirati - komentira izvješće Eurostata predsjednik NHS-a Krešimir Sever i kaže da nacija živi izuzetno teško.
- Zbog nesrazmjera primanja i troškova košarice, troškova života, ali i od kada je olakšano blokiranje građana, ljudi su počeli mijenjati potrošačke navike, a na što su naši anketari upozoravali. Jer, prosječnom hrvatskom kućanstvu mjesečno nedostaje oko četvrtina potrebnih prihoda da bi pokrilo svoje redovite rashode pa se onda štedi na svemu – počelo se na odjeći i obući, na kućanskim aparatima, na obnovi kućanstva, na kozmetici, sredstvima za čišćenje i održavanju osobne higijene. Promijenilo se i stanje na razini zaduživanja, ljudi se sve teže zadužuju, banke su opreznije, građanima se osvetilo peglanje kartica, odlazak u crveno i minus. No, bez hrane ne mogu na čijoj stavci se prvi veliki udar dogodio 2012. kod povećanja PDV-a i za 20-postotnog poskupljenja struje i plina koji je u međvremenu, istina, nešto pojeftinio, ali je i dalje skuplji u odnosu na 2012. Zbog takvog stanja mi u Hrvatskoj sve nezdravije živimo i sve se lošije hranimo - kaže Sever.
Po cijenama mesa najjeftinija je Rumunjska, s gotovo upola jeftinijim mesom u odnosu na prosjek, a najskuplja Danska, s gotovo 40 posto većim cijenama od prosjeka. U Hrvatskoj je meso 23 posto jeftinije od prosjeka u EU-u.
Đakovački svinjogojac Goran Jančo s farmom u Punitovcima, a koji je lani proglašen najboljim OPG-ovcem, upozorava na nelogičnosti u tim cijenama kada je o mesu, svinjetini riječ.
Čudne cijene mesa
– Jedna Danska, koja je perjanica svinjogojstva u Europi, koja nam je uzor po proizvodnim rezultatima, kako to da oni imaju tako visoke cijene?! Znači, mi koji uvozimo od 60 do 70 posto mesa iz EU-a – iz Nizozemske, Danske, Njemačke..., imamo jeftinije meso od tih zemalja. Što se tu događa - ni nama nije jasno. Kako je moguće da jedna te ista svinjetina u Danskoj bude skuplja nego u Hrvatskoj. Čini mi se da je istina sljedeća – kod nas, u Rumunjskoj i drugim istočnim zemljama završava manje kvalitetno meso gdje je istek roka trajanja vrlo blizu i naravno da je to meso jeftinije. Znamo što je, ali nitko ne reagira, a mi, proizvođači, ne možemo zabraniti, ograničiti takav uvoz. No, zato Vlada i Ministarstvo poljoprivrede moraju skrbiti o proizvođačima mesa, da zaštite domaću proizvodnju - kaže Jančo.
Mlijeko, sir i jaja su najpovoljniji u Poljskoj gdje im je cijena 35 posto ispod prosjeka, a najskuplji na Cipru (40 % iznad prosjeka). U Hrvatskoj su te cijene osam posto niže od prosjeka Europske unije.
Suzana ŽUPAN
ŠTO ZAPADNIJE - TO JE BOLJE BITI RATAR
Cijene kruha i žitarica variraju u EU-u u rasponu od gotovo 50 posto niže od prosjeka u Rumunjskoj do 62 posto više od prosjeka u Danskoj. Hrvatska ne zaostaje mnogo za prosjekom, s cijenama šest posto nižima. “Statistika je točan zbroj netočnih podataka, tako da sumnjam u sve to. Jer poljoprivrednici u Hrvatskoj, prema statistici, dobivaju mnogo novca, a to nije tako”, komentira poljoprivrednik Željko Fabric iz Drenja, koji je deset godina radio u Austriji. Uoči žetve Fabric kaže: “Na svaku cijenu koju izraze naši proizvođači mora se, i to samo kod nas, odbiti 10-15 % troškova otkupa. Ako je cijena pšenice sada 90 lipa, za našu pšenicu dobit ćemo 78 lipa, a u okruženju je oko kune. Drugim riječima, što zapadnije – tim je bolje biti ratar. Što južnije – to tužnije. Najbolje je biti ratar u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Skandinaviji”, Fabricov je odgovor na EU statistiku.
Krešimir Sever
predsjednik NHS-a
NOVI IZRAČUN KOŠARICE
“Trenutačno smo u završnoj fazi izrade nove potrošačke košarice, jer je ona bazirana na troškovima četveročlane obitelji postala neprimjerena prema mnogo čemu – popis stanovništva pokazao je da je prosječna obitelj u Hrvatskoj jedva, nategnuto - tročlana. A, s obzirom na krizu, cijelu situaciju, ali i raspoloživi dohodak, građani i bitno drugačije troše pa smo i to uzeli u obzir. Također, s nutricionistima smo htjeli vidjeti što je to uravnotežena prehrana tročlane obitelji i dvočlane umirovljeničke obitelji”, kaže Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
DUHAN 44 POSTO JEFTINIJI
Uz Litvu, Hrvatska se izdvaja među zemljama EU-a s izrazito niskim cijenama duhana i duhanskih proizvoda - 44 posto ispod prosjeka EU-a. Niže su samo u Bugarskoj (duhan upola jeftiniji od prosjeka Unije). Duhan i njegovi proizvodi među 28 članica EU-a najskuplji je u Velikoj Britaniji (i dva puta više od prosjeka EU-a). Slično je i u Irskoj, slijedi Francuska s 30 posto višim cijenama od prosjeka. I kod alkohola su velike razlike u cijenama - prednjači Irska s cijenama 75 posto iznad prosjeka. Slijede Finska i Velika Britanija, s cijenama 72, odnosno 63 posto iznad prosjeka. U Hrvatskoj su cijene alkoholnih pića osam posto niže od europskog prosjeka. Najjeftinija alkoholna pića ima Bugarska (cijene 36 % ispod prosjeka). U Rumunjskoj i Mađarskoj jeftinija su za 28 i 26 posto.