Objavljeno 17. lipnja, 2016.
Svi smo svjesni da je reforma bolonjskog procesa potrebna. Mnogo toga nije onako kao što smo očekivali, problem je što je bolonja uvedena na brzinu i nije se razmišljalo da tu treba uložiti novac.
Rekao je to prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Rektorskog zbora RH, govoreći na okruglom stolu o provedbi i reviziji bolonjskog procesa koji su u Osijeku u četvrtak organizirali Rektorski zbor, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera i HAZU. Boras je istaknuo da je opterećenje profesora povećano za 25 posto jer studenti studiraju godinu duže nego prije, a novac i broj ljudi ostali su jednaki. Pedagoški standard je postrožen, ali novac nije povećavan.
- Sveučilištu, u skladu sa svojom autonomijom, treba osigurati da može provoditi reforme fleksibilno i brzo, a ne tromo i neefikasno. Mi jesmo za reformu, ona je potrebna, ali i društvo mora odgovoriti na naše zahtjeve. Tako preddiplomski studiji nisu prepoznati kao visoka stručna sprema, pa ti ljudi nemaju gdje raditi, jer ih poslodavci ne prepoznaju – istaknuo je Boras.
Upravo problem preddiplomskih studija ističe i prof. dr. sc. Željko Turkalj, rektor Sveučilišta u Osijeku:
- Pokazalo se da novi model nije dovoljno prepoznat u poslovnom okruženju. Primjerice, što znači prvostupnik koji je završio preddiplomski studij, a što magistar određenog područja? Poslodavci nisu prepoznavali te razine i to je jedan od osnovnih nedostataka bolonjskog procesa - rekao je.
Inicijator skupa, akademik Ivica Kostović, predsjednik Odbora za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima HAZU-a, dodaje: “Naš je odbor zaključio da je nužna reforma bolonjskog procesa, stoga očekujemo da rektori i dekani naprave analizu i predlože poboljšanja bolonje. Naime, Hrvatska je jedina zemlja EU-a koja nije provela analizu i reviziju bolonjskog procesa niti preporučila poboljšanja.
Vesna LATINOVIĆ
PROBLEM DOKTORSKIH STUDIJA
Moramo reagirati odmah. Ono što je nerješivo to su doktorski studiji. Nigdje u Europi studenti doktorskog studija sami ne plaćaju svoje školovanje, već to čini sustav. Moramo zadržati doktorande i omogućiti im taj stupanj bolonjske izobrazbe, a ne kao što se danas događa da nam ti mladi školovani ljudi masovno odlaze u inozemstvo, kaže akademik Kostović.
SKRATITI STUDIRANJE
Prije svega treba skratiti proces studiranja, da se osigura veća protočnost studiranja te kontinuitet u obrazovanju od preddiplomskog, preko diplomskog do poslijediplomskog studija. Na taj način želi se osigurati prepoznatljivost razina unutar Europske unije, a radi se o onom poznatom pitanju priznaje li se diploma unutar EU-a. Osim toga, poslovno okruženje zahtijeva nove vještine i znanja, a njih na fakultetima nije bilo. Stoga je nužno krenuti u nove programe jer neka zanimanja od prije 10 ili 15 godina više uopće ne postoje, kaže rektor Turkalj.