Objavljeno 16. lipnja, 2016.
Građani nisu spremni suočiti se s osobnim bankrotom
Kako se i očekivalo uoči donošenja Zakona o stečaju potrošača, a što je na snazi od 1. siječnja, hrvatski građani koji su dotaknuli financijsko dno nisu spremni suočiti se s osobnim bankrotom i zatražiti ga pred institucijama.
U razvijenim zemljama to je već uhodana stvar, no za Hrvate, očito, prevelika novost i prebolan rez. Dugo se “vagalo” koji model primijeniti, pa je odluka pala na slovenski, no struka u njemu pronalazi niz slabih točaka te upozorava kako nitko ne želi biti povjerenik za stečaj građana. Ministarstvo pravosuđa svojevremeno je stečajne upravitelje pozvalo da polože ispite za povjerenike, no interes, zbog delikatnosti i nezahvalnosti tog posla, izostaje. Dugogodišnji osječki stečajni upravitelj i odvjetnik Duško Zec kaže kako ih je sada – nula.
Radije bi otpis duga
Obveza im je da u roku kušnje (od 1 do 5 godina) financijski nadgledaju, odnosno preodgajaju građanina u osobnom bankrotu. Nakon više od pola godine primjene zakona i druge brojke su simbolične – zahtjev za pokretanje izvansudskih postupaka koji prethode samome postupku stečaja građana pred sudovima pri 21 Fininom savjetovalištu podnijelo je 512 građana i jedan obrtnik s ukupnim dugom od 197,2 milijuna kuna. Tim se postupkom želi postići nagodba između dužnika i vjerovnika kojih mora biti manje od 20, da dužnik ne duguje više od 100.000 kuna i da nad njim još nije pokrenut pred/stečajni postupak. Izvansudski postupak traje najduže 30 dana i iznimno se može produžiti za još toliko. Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza.
Ilustrativan se primjer nezainteresiranosti za osobni stečaj među najsiromašnijima, ljudima na financijskom rubu, nalazi u Centru za socijalnu skrb Đakovo, čija ravnateljica Dubravka Petrović kaže kako se dosad nitko od stranaka iz te skupine nije raspitivao za tu mogućnost.
– Niti je tko pitao, niti ga pokrenuo, iako smo dijelili promidžbene materijale Ministarstva. Više ih zanima hoće li biti nove mogućnosti otpisa duga - kaže Petrović.
Manjkavosti modela
Među 21 savjetovalištem Fine pet je slavonskih u kojima je zabilježeno 77 predmeta i dug od 44.300.000 kuna. Osijek je u samom vrhu, odmah iza Zagreba, s 50 zahtjeva i dugom od 19,5 milijuna kuna, slijedi Virovitica s 15 zahtjeva i dugom od 18,7 milijuna, savjetovalište u Slavonskom Brodu zaprimilo je pet zahtjeva (dug 1,8 milijuna), Vukovar četiri zahtjeva (dug 2,3 milijuna) i Požega s tri zahtjeva s dugom od 2 milijuna kuna. Slična je i klasifikacija po županijama – Osječko-baranjska je druga, iza Zagreba, Virovitička je na osmom, Brodsko-posavska na 16., Vukovarsko-srijemska na 17., a Požeško-slavonska na 19. mjestu. Simboličan je i ukupan broj potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskih sporazuma – 101 u cijeloj Hrvatskoj, u Slavoniji 21.
Za Duška Zeca skromni rezultati nisu iznenađenje, već odraz manjkavosti preuzetog modela u našoj praksi. Stečajni upravitelji u tvrtkama nisu istovremeno i povjerenici za stečaj potrošača, moraju položiti ispit za to, no ne otimaju se za ulogu povjerenika jer osjetljivim drže ulazak u tuđi privatni život i mijenjanje nečijih financijskih navika, a na što građanin u osobnom bankrotu mora biti spreman i u vremenu kušnje živjeti samo uz osnovne troškove. I Zec prima pozive građana koji se raspituju za stečaj potrošača.
– Dva djelatnika Općinskog suda u Osijeku išla su na edukaciju za stečaj potrošača i završila ju, spremni su za taj dio posla, nedostaju nam samo povjerenici koji trebaju biti nadležni da fizičkoj osobi odobravaju ili ne troškove - kaže Zec.
Suzana ŽUPAN
BLOKIRANI: SAV TERET NOSIT ĆE OVRŠENICI, NE I VJEROVNICI
U Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima Fine, 329.300 blokiranih s dugom od 34,5 milijardi kuna pa se rezultati dosadašnjeg odaziva stečaju građana čine još simboličniji. “I druge zemlje koje su krenule u ovakav oblik rješavanja problema nisu naišle na neki odaziv. U našim okolnostima ne možemo računati da građani vjeruju u pravni sustav, da nekako neće biti izigrani. Prema onome što je vidljivo u Zakonu o stečaju potrošača, sav teret isključivo će nositi ovršenici, ne i vjerovnici. Problem je što su vjerovnici u mnogo boljoj poziciji od dužnika jer uopće ne moraju pristati na stečaj potrošača dok god imaju Ovršni zakon kao instrument osiguranja. Velik broj nekretnina u RH kupljen je na kredit i kao jamstvo imaju hipoteku i sumnjamo da će banke pristati na bilo kakav drugi model”, upozorava tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić. Ističe i kako još nije utvrđen iznos koji je namijenjen dužniku za pristojan život. “U Sloveniji je on zajamčen na 600 eura i nakon pet godina kušnje ti su građani potpuno 'čisti', kreditno sposobni i spremni za novi početak, a što u Hrvatskoj nije slučaj. Zauzimamo se za izmjenu Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača jer ovakav način samo će još više produbiti bezizlaznu ekonomsku krizu Hrvatskoj, a dugove dužnika će naslijediti buduće generacije jer hrvatski pljenidbeni zakoni ne poznaju zastaru”, upozorava Strinavić.
PRIJEDLOZI ZA RJEŠENJE PROBLEMA
- Kako se latiti posla povjerenika kod, primjerice, alkoholičara koji vas, kad mu ponestane novca, naziva u noći i traži svoje pare. Kako njega financijski preodgojiti?! - pita se Zec i predlaže rješenja.
– Jedno je imenovanje savjetnika za taj posao na sudovima. Nadalje, imate centre za socijalnu skrb gdje možete imenovati čovjeka koji će se tim poslom baviti profesionalno, zna socijalno stanje na terenu i najvažnije je da bude službena osoba. Jer, povjerenik je čovjek 's ulice', on nije službena osoba, prema zakonu mora imati VSS i položen ispit za povjerenika, no to ne rješava bit tog nezahvalnog posla - kaže Zec.
77
zahtjeva za pokretanje osobnog stečaja zaprimljeno je u pet slavonskih podružnica Fine