Regija
JOSIP BEŠLIĆ:

Zemlju su dobili ljudi koji ne znaju ništa o poljoprivredi
Objavljeno 16. lipnja, 2016.

BOKŠIĆ LUG

Josip Bešlić, poljoprivrednik iz Bokšić Luga u općini Đurđenovac pokraj Našica, ubraja se među rijetke koji tvrde kako se na selu od poljoprivrede može dobro živjeti. Bavi se isključivo ratarstvom i trenutačno obrađuje 200 hektara plodne zemlje na nekoliko lokacija, a njegovo poljoprivredno gospodarstvo jedno je od najbolje opremljenih najsuvremenijom mehanizacijom u Hrvatskoj. Rezultati koje postiže takvi su da o njima mnogi mogu samo sanjati. Iz godine u godinu ostvaruje sve bolje prinose tritikala, pšenice, ječma i soje. Naravno, rekordni prinosi nisu rezultat slučajnosti ili sreće, već stručnog znanja i ulaganja u kvalitetu zemljišta u suradnji sa znanstvenim institucijama.

Pobijedio i poplavu

- Moje gospodarstvo lani je obrađivalo 250 hektara i doživjeli smo katastrofalnu poplavu. No unatoč poplavi, imali smo 700.000 kuna dobiti i platili smo porez od 20 posto, odnosno 140.000 kuna. Nakon oporezivanja imali smo dobit nešto veću od pola milijuna kuna. To je čista dobit mog gospodarstva – izrazio je zadovoljstvo Josip Bešlić, kojemu su 53 godine, a već se 40 bavi poljoprivredom. Jedan od najpoznatijih i najuspješnijih ratara na našičkom području kaže da su rad, volja, upornost, ali prije svega znanje, četiri osnovna uvjeta za uspješnost u poljoprivredi.

- U prosječnoj godini itekako se može zaraditi, ali treba znati raditi. Primjer je moje gospodarstvo i zato me strašno nerviraju priče i kuknjave kako se ne može živjeti, a kamoli zaraditi od poljoprivrede. Problema ima kao u svakom poslu, ali ga moramo dijagnosticirati. Najveći problem je neznanje poljoprivrednika, ali i vlasti, koja to pokazuje donošenjem nelogičnih zakona. Slavonija može od poljoprivrede živjeti, ali trebaju to raditi sposobni i stručni ljudi. A ljudi su skloni uvijek drugoga okrivljavati i neće da shvate da je problem u njima – ističe Bešlić, koji nas je pozvao da se i sami uvjerimo u stanje njegovih usjeva pred žetvu, a povod su nedavni medijski napisi o neučinkovitim zaštitnim sredstvima i utjecaju na prinose. Napisi u novinama, kaže Bešlić, jako su ga naljutili.

Treba znati odabrati

- Pročitao sam u medijima da su krivi pesticidi. No kod mene to nikada nije bio problem. Naravno, treba odabrati dobro sjeme i dobra zaštitna sredstva, a za to je opet potrebno vlastito znanje ili stručna preporuka. Poljoprivreda je znanost i tko to ne shvaća, nema što raditi u poljoprivredi - kategoričan je ratar Bešlić.

Po onome što smo i sami mogli vidjeti na lokaciji u Šaptinovcima, usjevi tritikala, pšenice i pivarskog ječma potpuno su zdravi.

- Na ovoj njivi od 22 hektara je tritikal. Nema traga bolesti ni korovu. Sve je napravljeno na vrijeme. Naime, zima nije bila jaka i pšenicu je trebalo prihraniti u veljači i tko je to učinio, imat će rekordne prinose. Evo, ovdje preko puta je pšenica koja također odlično izgleda i najavljuje jako dobre prinose. Snimite i neka ljudi vide da pesticidi nisu problem, nego nestručna i nepravovremena primjena – kaže Bešlić. Ljuti ga što pojedini novinari površno pišu o poljoprivredi i pozornost poklanjaju poljoprivrednicima amaterima i hobistima.

- Mislim da treba pisati o uspješnim poljoprivrednicima iza kojih su rezultati. Dosta je panike i okrivljavanja drugih za vlastiti neuspjeh koji se onda pokušava rješavati prosvjedima. Ja nemam vremena za prosvjede i najčešće su oni neopravdani i loše organizirani. Bolje ću otići na stručni skup jer sam mišljenja da bez usavršavanja poljoprivrednika nema unaprjeđenja poljoprivrede. Naravno, pod uvjetom da Vlada zakonskim rješenjima osigura uvjete za rad - zaključuje na kraju Bešlić.

Snježana FRIDL
Izobrazba o pesticidima - lakrdija

Prema odredbama o kupnji sredstava za zaštitu bilja poljoprivredni proizvođači moraju imati položeni ispit o sigurnom rukovanju pesticidima i pravilnoj primjeni, jer bez njega neće moći kupovati sredstva za zaštitu bilja. Edukacija koju su vodili ovlašteni predavači nije se svidjela Bešliću, koji je zaključio da je to bio promašaj i dodatni udarac na džep. “Ne znam kako je bilo na drugim područjima, ali u nas je to bila obična lakrdija. Nadao sam se da ću nešto naučiti o vrstama korova, štetnika i bolestima, ali sam se razočarao. Na kraju je ispalo – udarim ti žig, a ti daj novac”, kaže Bešlić.

200

hektara plodne zemlje obrađuje na nekoliko lokacija

Problema ima kao u svakom poslu, ali ga moramo dijagnosticirati

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

CESTA MAĐARSKA - BELI MANASTIR

Obavljeno približno 50 posto zemljanih radova

2

UREĐUJU ZELENE POVRŠINE, POČELA SADNJA CVIJEĆA

Cvjetne će gredice s više od 4000 ljetnica uljepšati grad

3

OPĆISKI PROJEKT U KARANCU

Sanacija Doma kulture stajat će 62 tisuće eura