Objavljeno 13. lipnja, 2016.
Moždani udar jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema. Drugi je uzrok smrtnosti u svijetu. Godišnje u svijetu obolijeva 15 milijuna osoba, a umire 5,5 milijuna, što je 9,6 % svih smrti. Jedan je od vodećih uzroka prijevremene smrti i vodeći uzrok invaliditeta u odraslih osoba. Više od 2/3 pogođenih živi u zemljama u razvoju, dok je gotovo 40 % starije od 70 godina. I u Osječko-baranjskoj županiji moždani je udar drugi po učestalosti uzrok umiranja. Godine 2012. od posljedica ove bolesti u našoj je županiji umrlo 705 osoba, odnosno 17,2 % svih umrlih. Moždani udar češće je uzrok smrti kod žena (19,0 % umrlih žena) nego kod muškaraca (15,4 % umrlih muškaraca). Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jedna od šest osoba tijekom života dobit će moždani udar.
Što je moždani udar?
Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje izazvano poremećajem cirkulacije u mozgu, koje se događa zbog iznenadnog, djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu, ili zbog krvarenja. Poremećaj moždanog krvotoka dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenom dijelu mozga. Moždani udar može biti ishemijski (izazvan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju), ili hemoragijski (izazvan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 80 % moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze ili embolije. Oko 15 % moždanih udara su hemoragijski, a ostalih 5 % moždanih udara posljedica su drugih rjeđih bolesti.
Određenom broju moždanih udara prethode "upozoravajući znaci". To su prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i povuku se nakon kraćeg vremena, a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). TIA je naglo nastali neurološki deficit koji je reverzibilan (povratan) u 60 minuta. Simptomi se vežu za karotidni ili vertebrobazalni sliv. TIA može biti povezana s aterosklerozom krvnih žila vrata (50-70 %), embolusima iz srca (5-20 %), hipotenzijom ili poremećajima srčanog ritma. Dva do pet % bolesnika koji su imali TIA-u dobiju moždani udar u idućih mjesec dana. Za vrijeme TIA-e nastaje kompletan neurološki deficit (gubitak vida, hemipareza, disfazija). Svaka TIA zahtijeva detaljnu neurološku obradu.
Čimbenici rizika
U zbrinjavanju moždanog udara razlikujemo tri razine: prevenciju (sprječavanje), intervenciju tijekom akutne faze bolesti, te skrb tijekom i nakon liječenja. Sukladno American Stroke Association više od 80 % moždanih udara može se spriječiti ako se prepoznaju i posljedično eliminiraju/reduciraju čimbenici rizika.
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara, a nazivaju se čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Čimbenike rizika dijelimo u dvije velike skupine; nepromjenjivi čimbenici rizika (dob, spol, rasa, genetski čimbenici, meteorološke prilike, geografska lokacija), i promjenjivi čimbenici rizika (nizak socioekonomski status, nezdrava prehrana, mala tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, stres, zloporaba alkohola i droga, te uzimanje određenih lijekova). Dob je značajan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Starije osobe češće obolijevaju od moždanog udara, no čak 46 % moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života, što čini moždani udar vrlo velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.
Određene bolesti poput hipertenzije, bolesti srca, hiperlipoproteinemije (povišene masnoće u krvi), šećerne bolesti i migrene višestruko povećavaju vjerojatnost nastanka moždanog udara. Prethodno preboljeli moždani udar, kao i TIA, te neke druge bolesti (bolesti štitnjače, zubnog mesa, herpes zoster), također djeluju kao čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Primarna prevencija ove bolesti je najučinkovitiji oblik prevencije. Programi prevencije su usmjereni na unaprjeđenje zdravlja i promjene stila života: reguliranje tjelesne težine (indeks tjelesne mase u rasponu 18.5-24.9), promjena prehrane (smanjivanje unosa soli, masti i ugljikohidrata, uvođenje prehrane s dosta voća, povrća, ribe i maslinovog ulja), redovita tjelesna aktivnost (najmanje 30 min dnevno), prestanak pušenja, izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola, individualni načini izbjegavanja stresa te provođenje preventivnih zdravstvenih pregleda (sistematski pregledi). doc.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med. specijalist javnog zdravstva
15
milijuna osoba u svijetu godišnje obolijeva od moždanog udara
Koji su simptomi moždanog udara?
l utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
l poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
l naglo zamagljenje ili gubitak vida, posebice na jednom oku ili u polovini vidnog polja
l naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
l gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima
l omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi osobito povezani s drugim simptomima
Tjelovježbom jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, održavate preporučenu tjelesnu težinu i osjećate se bolje
Što učiniti da smanjite rizik obolijevanja od moždanog udara?
Da bi smanjili rizik nastanka moždanog udara potrebno je promijeniti štetne životne navike. Pridržavajte se sljedećih uputa:
l KONTOLIRAJTE KRVNI TLAK. Ako vam je povišen krvni tlak slijedite upute svog liječnika obiteljske medicine kako ga sniziti. Liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjujete rizik obolijevanja od moždanog udara i bolesti srca.
l PRESTANITE PUŠITI. Pušenje cigareta povezano je s rizikom razvoja moždanog udara. Istraživanja su pokazala da je rizik niži u osoba koje su prestale pušiti unazad dvije do pet godina u odnosu na pušače.
l REDOVITO VJEŽBAJTE I ZDRAVO STARITE. Sjedeći način života postaje uobičajen već u djetinjstvu i ranoj mladosti. Tjelovježbom jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, održavate preporučenu tjelesnu težinu i osjećate se bolje. Debljina povećava opasnost od razvoja povišenog krvnog tlaka, začepljenja krvnih žila (ateroskleroze), bolesti srca i šećerne bolesti neovisne o inzulinu. Tjelesna aktivnost (brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, rad u vrtu), smanjuje rizik od moždanog udara i bolesti srca. Prije započinjanja bilo kojeg oblika programirane tjelesne aktivnosti razgovarajte sa svojim liječnikom.
l HRANITE SE ZDRAVO. Odaberite, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udio masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavajte prehranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima (slastice, kolači…), alkohol, umjereno koristite sol (3 g natrija/dan), radije dosoljavajte hranu prilikom kušanja. Povećajte unos povrća, voća i ribe.
l KONTROLIRAJTE ŠEĆERNU BOLEST. Ako se ne liječi šećerna bolest može oštetiti krvne žile i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedan od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara.
l ODMAH IZVJESTITE SVOG LIJEČNIKA O ZNAKOVIMA MOŽDANOG UDARA. Ako se pojave upozoravajući znakovi moždanog udara odmah izvjestite svog liječnika. Moždani udar ima bolji terapijski rezultat ako se liječenje započne u prvih tri do šest sati od početnog događanja.