Objavljeno 11. lipnja, 2016.
Poslodavci otpuštaju stalno zaposlene, što žele nadomjestiti sezoncima
Vezani članci
O DEMOGRAFIJI I ISELJAVANJU
Unatoč velikoj nezaposlenosti, trenutno većoj od 225.700 osoba, usred turističke sezone poslodavcima u turizmu nedostaje radne snage, a Slavonija se sa svojim sezoncima, tradicionalno traženima jer slove za vrijedne radnike, istrošila.
Upozorava na to predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić. Istovremeno, država odašilje poruku kako je “čovjek ključ uspjeha u turizmu”, a od te djelatnosti očekuje da i ove godine dobrano napuni svoju blagajnu. Dosad je u sezoni 2016. prijavljeno oko 25.000 sezonaca, a od 10 do 15 posto “vrti” se na crno. U drugoj polovici lipnja te srpnju i kolovozu očekuje se da će ta brojka dosegnuti 40.000, a s “naslonjenim” djelatnostima poput trgovine i 90.000. Kao uzroci nedostatka radne snage u turizmu u STUH-u navode sezonalnost, nestabilnu političku situaciju, niže plaće od hrvatskoga prosjeka, kao i nestručnost sezonske radne snage jer u pravilu dolaze iz drugih branši, a poslodavci nemaju vremena za njihovu obuku.
Smanjuju troškove
- Ove godine dogodilo se ono na što upozoravamo već duže – bilježimo investicije u turizmu i rast broja ležaja, pad broja dostupne radne snage i pad ugovora o radu na neodređeno. Zbog sezonalnosti poslodavci nastoje smanjiti troškove, tako da otpuštaju stalno zaposlene, što žele nadomjestiti sezoncima - upozorava Andrić.
Kako je moguće da se Slavonija, regija koja stenje pod teretom nezaposlenosti i koja je uvijek nestrpljivo čekala turističku sezonu, iscrpila sa sezoncima? Andrić kaže kako je Slavonija bila izvorište takve radne snage, i to školovane, da je iz nje u sezonu dolazilo i do 12.000 ljudi, no da je potražnja sada mnogo veća nego prije nekoliko godina. “Velik dio sezonaca, pa tako i onih iz Slavonije, već je angažiran, a preostali dio procijenio je da mu je isplativije otići u inozemstvo. Kažu, plaća im je ondje za isti posao veća bar za 50 posto te da tamošnji poslodavci većinom ne naplaćuju smještaj i prehranu, a naši to čine,” ističe.
U Dalmaciji sada, u nedostatku Slavonaca, u sezonu uzimaju radnike iz BiH, Crne Gore, ponekad i iz Srbije. Oni su spremni raditi za još niže plaće koje su već preniske za našeg sezonca. Nerijetko i za 50 posto niže! “STUH to neće dozvoliti jer imamo nacionalni kolektivni ugovor”, ističe Andrić.
Rade i na crno
Iz Osječko-baranjske županije, kaže u ime Područnog ureda HZZ-a Osijek njegov pročelnik na odlasku Željko Bugarić, ove je godine na more otišlo raditi više od 3000 sezonaca. “Očekivali smo povećanje tog broja, no on se zadržao na lanjskoj razini. Dio sezonaca otišao je van, u Njemačku. No, ne zaboravimo, postoji i dio koji ide u sezonu na crno”, kaže Bugarić.
Strategija razvoja hrvatskog turizma vezuje se uz konkurentnost, a nje nema bez kvalitetne usluge. Za razliku od drugih industrija gdje se čovjek može zamijeniti strojem i računalom, u turizmu je čovjek, radnik nezamjenjiv, no pitanje je koliko mu se – njegovoj stručnosti i obučenosti pridaje pozornosti. U fokus je došao stalni problem – sezonci u turizmu najmanje su s ugostiteljskom školom, najčešće dolaze iz drugih djelatnosti, pa i ne čudi što se gosti na brojnim destinacijama, pokazuju ankete turoperatora, žale na kvalitetu usluge. U STUH-u upozoravaju na sve veći pad broja učenika u ugostiteljskim školama, i po samo pet u cijelom razredu, jer ljudi su razočarani - ne žele se školovati za posao koji će raditi pet-šest mjeseci u godini.
Predsjednik STUH-a kaže da dio radnika ne prihvaća posao koji im se nudi, a i plaće su niže od 13 do 15 posto od prosjeka u gospodarstvu RH. “Za 'bijelo osoblje' – sobarice, konobare, pomoćne radnike u kuhinji.... one su u prosjeku od 3500 do 4000 kuna, što je jako malo, a većina poslodavaca sezoncima naplaćuje smještaj i prehranu, pa se pitam od čega da sezonac preživi tih nekoliko mjeseci? K tome, nakon raskida ugovora po isteku sezone kako 6-7 mjeseci preživjeti? Zbog svega – sezonac je građanin drugog reda. Niti može planirati obitelj, niti kupiti stan jer neće dobiti kredit”, upozorava Andrić.
Suzana ŽUPAN
Dubrovnik: Nedostaje sezonaca
“Nedostaje ljudi u sezoni, i to dosta. Mnogo ih je otišlo raditi van jer su im ovdje male plaće. Sobarica u startu ima 3300 kuna plus 300 kuna prijevoz, uz besplatan smještaj”, kaže Sanel Radeljaš, voditelj Južnog sektora u dubrovačkom DUD-u d.o.o., tvrtki koja sezonskom radnom snagom opslužuje cijelu dubrovačku rivijeru. Prijašnjih godina nisu imali problema sa sezoncima iz Slavonije, no, kaže, ove godine u samo 20 dana dobio je ili dao već četiri otkaza. “Odu, i ne jave se. A, kod nas su dosta veće plaće nego ranije. Ponudimo Slavoncima i stalan posao i ne pristaju. Čak ni na plaću od 4000 kuna tijekom cijele godine”, kaže Radeljaš.
Davor Majetić
glavni direktor HUP-a
DUGODIŠNJI PROBLEM
“Poslodavci već godinama upozoravaju na probleme s nedostatkom stručnih radnika i nedostatkom potrebnih znanja i vještina na tržištu rada u ugostiteljskoj djelatnosti i turizmu. Ti su problemi rezultat zastarjelog obrazovnog sustava i neusklađivanja upisnih kvota s realnim potrebama tržišta rada i još uvijek izražene velike sezonalnosti poslovanja u ugostiteljskoj djelatnosti i nemogućnosti ugovaranja cjelogodišnjeg rada. Ono što je ove godine dodatno pojačalo ove probleme i nedostatak sezonskih radnika u ugostiteljstvu, ali i u trgovini, graditeljstvu i nekim drugim djelatnostima učinilo još izraženijim, je odlazak hrvatskih građana na rad u zemlje članice EU-a uz istodobno povećane potrebe na domaćem tržištu zbog pozitivnih trendova i rasta turizma. Hrvatska udruga poslodavaca na ove je probleme upozoravala Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Ministarstvo turizma te smo izrazili spremnost da zajedno s Vladom i sindikatima sudjelujemo u izradi strukturnih i operativnih mjera koje će istodobno pomoći ljudima da se zaposle te kompanijama da zadovolje svoje potrebe za kadrom i time omogućiti još snažniji rast turizma i gospodarstva,“ kaže Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
25
tisuća sezonaca je dosad prijavljeno u turističkoj sezoni 2016.