Objavljeno 9. lipnja, 2016.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja provela je anketu kojom je bilo obuhvaćeno pet poduzetnika koji na hrvatsko tržište stavljaju više od 90 posto svih goriva – INA, Petrol, Lukoil Croatia, Tifon i Crodux Derivati Dva.
Prema podacima prikupljenim u istraživanju, u 2014. godini na hrvatsko tržište u promet je stavljeno ukupno 2,5 milijardi tona tekućeg naftnog goriva. Od toga pet najznačajnijih poduzetnika u segmentu maloprodaje bilježi prodaju od dvije milijarde tona. Prihodi od trgovine na malo motornim gorivima bili su stabilni, uz zabilježen trend blagog rasta u odnosu na 2013. godinu te uz istovremeni manji pad količine prodanih motornih goriva. Riječ je o nastavku trenda koji je započeo u 2009. godini u kojem najveći pad prodanih količina i u maloprodaji i u veleprodaji bilježe loživo i plinsko ulje te motorni benzini. Za razliku od tih proizvoda, dizelska goriva i u maloprodaji i u veleprodaji imaju trend izraženijeg rasta.
U 2014. godini značajno je porastao i uvoz motornih goriva, pri čemu dizelska goriva bilježe dvostruki rast, a jednako značajan porast bilježi i uvoz motornih benzina i UNP-a. Na području Hrvatske u 2014. godini bilo je nešto manje od 900 benzinskih postaja.
Analiza strukture maloprodajne cijene motornih goriva pokazala je kako se ona sastoji od nabavne cijene, premije energetskog subjekta (marže), trošarine (s uključenim naknadama za HAC, HC i HŽ) i poreza na dodanu vrijednost (PDV). Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena i posebni porezi (trošarine). Nabavna cijena ima udjel od 30 do 35 posto, posebni porez oko 40 posto, dok PDV u strukturi cijene goriva ima udjel od dodatnih 20 posto. Važno je naglasiti kako PDV i posebni porezi u cijelosti, a u bitnome i nabavna cijena goriva, predstavljaju elemente cijene na koju sami trgovci ne mogu utjecati.
Jedini element cijene koji određuju sami trgovci i koji nije predmet definiranih ulaznih varijabli predstavlja marža. Ona u cijeni litre goriva sudjeluje s najmanjim udjelom, samo pet do 10 posto. Ona je bila propisana do 20. veljače 2014. Za ilustraciju, na primjeru Eurosupera 95 i Eurodiesela marža se po litri naftnog derivata prije liberalizacije kretala u iznosima od 60 lipa do 76 lipa, da bi neposredno prije ukidanja propisanog iznosa marže iznosila 66 lipa.
Agencija je provela i usporednu analizu maloprodajnih cijena motornih goriva u razdoblju veljača 2014. - veljača 2015. Maloprodajne cijene goriva između različitih poduzetnika u jednakim razdobljima bilježe određene razlike koje nisu značajne, a u skladu su s utvrđenim činjenicama o strukturi maloprodajne cijene goriva. Upravo različite marže pojedinih trgovaca odražavaju i različite maloprodajne cijene goriva. S obzirom na to kako marže čine najmanji udjel u konačnim cijenama goriva, i razlike u cijenama su neznatne.
Eduard SOUDIL
IMA LI DOGOVORA MEĐU TRGOVCIMA?
U promatranom jednogodišnjem razdoblju zabilježen je pad maloprodajnih cijena, i to za relativno značajan iznos (za otprilike 0,80 kuna do 1 kune po litri). No riječ je primarno o utjecaju kretanja inputa: nabavne cijene goriva i promjene tečaja američkog dolara. Budući da se u trgovini u pravilu koriste ti usporedivi elementi, promjena maloprodajnih cijena ovisna je o promjeni tih elemenata. Rezultati AZTN-ovog istraživanja pokazuju kako se i u Hrvatskoj bilježi fenomen asimetrije u brzini promjene cijena kao i u drugim zemljama. Riječ je o tzv. rakete i perje (eng. “rockets and feathers“) fenomenu u kojem maloprodajne cijene goriva rastu brže kad rastu cijena inputa nego što cijene goriva padaju kada padaju cijene inputa. Takva cjenovna asimetrija ne mora upozoravati na dogovore među poduzetnicima. No, takva se mogućnost i ne isključuje, ističu u AZTN-u.
5-10 %
čini marža trgovaca u strukturi maloprodajne cijene goriva
2,5
milijardi tona tekućeg naftnog goriva je u 2014. stavljeno u promet na hrvatsko tržište
900
benzinskih postaja bilo je 2014. na području Hrvatske