Koža ne oprašta - zato oprez od prvih sunčanih dana, a posebice zaštitimo našu djecu! Koliko smo puta do sada slušali o pojmu klimatskih promjena, globalnom zatopljenju i oštećenjima ozonskog omotača naše jedinog nam planeta Zemlje. Osim toga, iz godine u godinu svjedočimo tim zbivanjima. Gotovo do jučer bili smo željni ugledati tračak sunca i osjetiti malo njegove topline. Koliko smo puta poželjeli odbaciti toplu odjeću i kapute nakon duge i sumorne zime. I onda gotovo preko noći uskočismo u gotovo ljetnu odjeću i pohrlismo u šetnju zelenim oazama naših gradova i sela, u vrtove i vikendice uživati u opet, gotovo preko noći, ljepoti prolistalog drveća i mirisima proljeća. I tako dok se kupamo u toplini Sunčevih zraka, tom važnom čimbeniku života na Zemlji, znamo li uopće koliko uza svu dobrobit ono može biti opasno po naše zdravlje, posebice za našu kožu?
Odgovarajuća zaštita
Nerijetko pogledam stare razglednice ili fotografije otprije nekoliko desetljeća, kada su ljudi nosili pokrivala za glavu, a dame u šetnji i šareni kišobrančić kao dodatnu zaštitu. Bilo je to tada moderno, ali i vrlo korisno, a bijela put bila je simbol zdravlja i ljepote. Ali od tada do danas mnogo se toga promijenilo, modni trendovi, neki drugi stilovi odijevanja pa i sama uvjerenja kako ljepotu i zdravlje pruža preplanuli ten. Preplanuli ten mnogima od nas je želja pa ponekad i nerijetko mnogi posjećuju solarije tijekom cijele godine i pretjeruju u želji da budu stalno preplanule kože. Ali ipak još jednom promislimo i ne zanemarujmo pravila prevencije koja su postala imperativ današnjice. Iz dobro poznatih razloga i saznanja o štetnom djelovanju Sunčeva zračenja, već u proljeće treba biti na oprezu, posebice u ljetnim mjesecima. Proljeće nam donosi prvo jače ultraljubičasto zračenje koje kod pojedinih osoba može izazvati niz promjena na koži, primjerice alergijske reakcije. Iako su najčešće blažeg intenziteta, one su dovoljan pokazatelj kako koža treba biti stalno zaštićena, a što posebno vrijedi za dječju kožu. Zato pojavom prvih proljetnih Sunčevih zraka potrebno je mazati i štititi kožu preparatima sa zaštitnim faktorom koji pružaju odgovarajuću zaštitu. Ovisno o uvjetima izloženosti, preporučljivo je primijeniti zaštitne faktore od 30 do 50+, posebice ako je riječ o dječjoj koži, tada koristimo preparate s vrlo visokim faktorom zaštite. Koliko god nam se činilo nepotrebnim štititi kožu preparatima za zaštitu od Sunca, ili odjećom, svakako je pametnije reagirati na vrijeme. Već i u proljeće Sunce može izazvati opekline i različite kožne promjene koje utječu na mogućnost stvaranja zloćudnog tumora kože u budućnosti. Radujmo se Suncu i proljeću, a našoj koži ipak podarimo zaštitu i ugodu hladovine.
Činjenice o raku kože u Osječko-baranjskoj županiji
Rak kože najčešći je tip raka u ljudi, a broj oboljelih znatno je porastao u cijelome svijetu. U Osječko-baranjskoj županiji, prema mojim istraživanjima, unazad osam godina javlja se 500 novih slučajeva raka kože godišnje, a što čini 1/4 svih novih slučajeva raka u županiji. Najčešći su tzv. nemelanomski tipovi raka kože ( bazeocelularni, planocelularni i skupina rijetkih tipova raka kože), čine 94 % svih slučajeva raka kože. Melanom kože, kao jedan od najzloćudnijih oblika raka u ljudi, čini 6 %.
Bazeocelularni karcinom kože
Na području OBŽ-a javlja se 380 (116/100.000) novih slučajeva godišnje, a to čini 76 % svih tumora kože i zadnjih godina u stalnom je porastu. Najčešće se javlja na području glave i vrata. Kod muškaraca nešto češće u području uha i trupa, a kod žena na nosu. Ujedno su to i područja koja su najizloženija kratkotrajnom i snažnom djelovanju Sunca tijekom života.
Planocelularni karcinom kože
Također se na ovome području javlja do 80 (24/100.000) novih slučajeva godišnje, a što čini 16 % svih tumora kože i zadnjih godina u stalnom je porastu. Najčešće se javlja u području glave i vrata. Kod muškaraca pet puta češće javlja se u području uha i trupa, a kod žena tri puta češće na nosu i dva puta češće na nogama, područjima koja su najizloženija dugotrajnom i kontinuiranom djelovanju Sunčevih zraka kroz život.
Maligni melanom
Najzloćudniji je tumor kože. U našoj županiji javlja se 30 (9/100.000) novih slučajeva godišnje, što čini 6 % svih tumora kože i zadnjih godina je u porastu. Trećona melanoma razvije se iz postojećih madeža, a 2/3 su novostvoreni melanomi (de novo). Povećan rizik za nastanak melanoma je u osoba sa sindromom displastičnih (atipičnih) madeža, osoba s prirođenim (kongenitalnim) madežima i madežima smještenim na mjestima kronične iritacije (dlanovi, tabani, vlasište). Melanom se ponekad javlja u obitelji, kod dva ili više bliskih srodnika (majka, otac, sestra, brat, ili dijete), što predstavlja čimbenik rizika za razvoj melanoma.
Iako melanom može nastati bilo gdje na koži, u muškaraca češće nastaje na trupu, posebice na leđima, a u žena na nogama, najviše na potkoljenicama. Razlog tomu vjerojatno je u stilu života, kulturi, načinu odijevanja i običajima. Također, trup i noge najčešće su izloženi kratkotrajnim, ali snažnim djelovanjima UV zraka, kada je veliki rizik za nastajanje sunčanih opeklina i kasnije malignog melanoma. Osobe svijetle puti, plavih očiju, crvene ili plave kose, kože koja brzo izgori..., pod povećanim su rizikom za razvoj raka kože. Stoga oprez! Nikola Kraljik, dr. med. specijalist javnog zdravstva
Samopregled kože
Provjerite sami svoju kožu od glave do pete, odnosno pregledajte svoje lice, vrat, uši i vlasište. Možete koristiti češalj ili fen kako bi razmaknuli svoju kosu, tako da možete bolje vidjeti vlasište. U tome vam mogu pomoći ukućani ili prijatelji. Pogledajte prednju i stražnju stranu vašeg tijela u ogledalu (možete koristiti i dodatno malo ogledalo). Zatim podignite svoje ruke i pogledajte svoju lijevu i desnu stranu tijela. Pregledajte laktove. Detaljno pregledajte nokte, dlanove, podlaktice i nadlaktice. Pregledajte stražnju, prednju i bočne strane vaših nogu. Također pogledajte oko genitalija i stražnjicu. Sjedite i detaljno pregledajte svoje noge, uključujući stopala, nokte i prostore između prstiju. Ovo učinite bar jednom mjesečno!
ZNAKOVI UPOZORENJA
Pravilo ABCDE za procjenu zloćudne preobrazbe madeža
A. Ranije pravilna kožna promjena postala nepravilna oblika (asimetrija)
B. Na ranije oštro ograničenom madežu pojavio se nepravilan i nazubljen rub
C. U jednobojnom madežu pojavile se dvije ili više boja
D. Promjer madeža se povećao
E. Došlo je do uzdignuća madeža u odnosu na okolnu kožu
Primijetite li jedan ili više navedenih znakova, javite se obiteljskom liječniku ili dermatologu radi pregleda i daljnjih postupaka
Ovisno o uvjetima izloženosti, preporučljivo je primijeniti zaštitne faktore od 30 do 50+, posebice ako je riječ o dječjoj koži
Sunčeve zrake izazivaju oštećenja kože
Sunčeve zrake prolaze kroz oblake, vjetrobranska stakla, prozore i laganu odjeću. Reflektiraju se od pijeska, vode, snijega, leda i pločnika. Sunce je izvor UV zračenja, a zbog globalnih klimatskih promjena postaje sve opasnije. To je najvažniji čimbenik rizika za bilo koji oblik raka kože.
l Planirajte početak izlaganja Suncu!
l Ne izlažite se u vremenu od 10 do 17 sati!
l Izložene dijelove tijela zaštitite pamučnom odjećom!
l Nosite šešir i sunčane naočale!
l Koristite zaštitne kreme (faktor zaštite 30 i više)!
l Izbjegavajte umjetnu svjetlost za sunčanje (solarije)!
l Posebice zaštitite djecu
Edukativni letak možete vidjeti i preuzeti na Internet-stranicama Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije www.zzjzosijek.hr
Što znamo o važnosti kože kao ljudskog organa?
Koža je najveći ljudski organ. Njezina površina iznosi između 1,5 m2 i 2 m2. Uloga kože je višestruka: tijelu pruža tjelesnu zaštitu, sudjeluje u radu metabolizma i imunološkim funkcijama tijela (regulira sastav tjelesnih tekućina i sudjeluje u obrani tijela), dijelom je uključena i u sustav organa s unutrašnjim izlučivanjem (endokrina) i obavlja važnu zadaću u reguliranju tjelesne temperature ljudskog tijela. Osim toga, ona je i pokazatelj našega kako duševnog tako i tjelesnog zdravlja.