Objavljeno 4. lipnja, 2016.
Uoči žetve, aktualnih radova na poljima, odnosno berbe u voćnjacima i drugih poslova u ratarstvu i stočarstvu u pet slavonskih, intenzivno poljoprivrednih županija, gotovo da nema potrebe za radnom snagom u poljoprivredi, potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Primjerice, u kraju intenzivne ratarske, stočarske i vinogradarske proizvodnje kao što je Požeško-slavonska županija nema ni jednog oglasa, nema potrebe za kvalificiranim ili jednostavnim radnicima u poljoprivredi. “Poljoprivredna gospodarstva propadaju”, kaže jedan od većih poljoprivrednika i mljekara te županije, Željko Strapač iz Vetova. “Nemam potrebu tražiti radnika kada to rješavam ljudima iz susjedstva, meni poznatima, i to preko vaučera. To je uhodan sistem, to ne moraju biti ljudi s biroa”, kaže on.
Dodaje da već dvije sezone ima čovjeka, umirovljenika, koji kod njega radi preko vaučera i s takvom praksom je zadovoljan. “Ide u grožđe, u duhan…”, kaže Strapač, podsjećajući na model vaučera koji je u praksi zaživio za mandata Miranda Mrsića kao ministra rada i mirovinskog sustava, a kojim je država htjela stati na kraj sivoj zoni rada u sezoni u poljoprivredi. Slabu zaposlenost u poljoprivredi Strapač povezuje i s teškim stanjem u mljekarstvu.
20.038 radnika
- Na takvom gospodarstvu sve je svedeno na minimum, sve radi 10-20 % od kapaciteta farme, pa se i otpušta velik dio radne snage, a vlasnik s mlijeka prelazi na tov bikova te se zadovoljava jednim radnikom, dok je to kod muznih krava neizvodivo. Ljudi, koji su ušli u proizvodnju mlijeka bili su prevareni i na kraju su izdani. Politika je odradila svoje – isforsirala se nerealna cijena mlijeka i cijeli je sustav na tome bio zasnovan, sve se bilo 'nabrijalo' do nenormalnih cijena… Ostali smo samo mi koji smo nezaduženi - kaže Strapač, koji ima devet radnika i to mu je, kaže, dosta.
Unatoč svim evidencijama, teško je reći koliko je zaposlenih u poljoprivredi; ipak, prema podacima HZMO-a s kraja travnja 2016., osiguranika u djelatnosti poljoprivrede je 20.038. U Osječko-baranjskoj županiji trenutno je tek jedan oglas za KV radnika u poljoprivredi i samo pet oglasa za jednostavnom radnom snagom na polju, u voćnjacima ili stočarskim objektima.
Još porazniji su podaci u Brodsko-posavskoj županiji, gdje trenutno nitko ne treba KV poljoprivredne radnike, traži se tek jedan radnik za branje gljiva. Ni u Vukovarsko-srijemskoj županiji nema potrebe za KV poljoprivrednim radnicima; tu su tek dva oglasa. Potrebe za KV poljoprivrednim radnicima nema ni u Virovitičko-podravskoj županiji; i tu je oglašeno tek pet oglasa za jednostavnim radnicima na polju, u povrtnjaku, voćnjaku ili u staji. Poražavajuće su brojke i na razini cijele Hrvatske – u ovom trenutku, stoji na stranicama HZZ-a, samo je 18 aktivnih oglasa za zapošljavanje KV radnika u poljoprivredi te 42 oglasa za jednostavne radnika na tim poslovima.
Većina propada
– To je slika naše današnje poljoprivrede. Poslodavci propadaju ili na sve moguće načine smanjuju troškove pa to čine i smanjenjem radne snage, a upravo bi kvalificirani radnik trebao unapređivati proizvodnju - kaže vlasnik svinjogojskog OPG-a u Punitovcima Goran Jančo, koji je lani nagrađen za najbolji OPG nagradom “Zlata vrijedan”, a ovih dana i županijskom nagradom za doprinos razvoju gospodarstva.
Očituje se to i u brojci zaposlenih na njegovu OPG-u i u d.o.o.-u – s njim i suprugom tu je 11 radnika. “Stavka plaća i doprinosa je golema. Nemamo neke spektakularne plaće, ali nisu ni zanemarive i redovite su. Svakako su veće od, npr., plaća blagajnica u trgovini, no i ovaj posao je teži, puno se radi na otvorenom, u svim vremenskim (ne)prilikama”, kaže Jančo.
Ističe kako je nikakva ili simbolična potreba za radnicima u ovoj branši gorak podsjetnik na kolaps pojedinih proizvodnji kao što je mljekarstvo. “Situacija u mljekarstvu i svinjogojstvu je takva da je samo bitno preživjeti, a u takvim uvjetima ne gleda se na širenje proizvodnje. Sjetimo se uzlaznog trenda podizanja farmi prije samo koju godinu, kada je OBŽ bio vodeći u proizvodnji mlijeka, a pogledajte danas – farme se masovno zatvaraju, a krave idu na klanje. Dio ljudi nije totalno izišao iz posla – preorijentirao se na tovnu junad, a tu su potrebe za radnom snagom manje. Ma, cijela poljoprivredna politika kao da ide k samo jednom cilju – smanjenju svega”, zaključuje Jančo.
Suzana ŽUPAN
Šimo Orešković
sindikat PPDIV-a:
potreba za radnicima postoji, ali se rješava vaučerima
“U poljoprivredi su itekakve potrebe za radnicima, no koriste se vaučeri za rad u sezoni, a oni nisu model koji ide preko HZZ-a. Ono što je pozitivno za radnike angažirane preko vaučera jest uredna uplata poreza i doprinosa i redovna isplata, no problem je, a na što smo upozorili više puta, što zakonom nije sve precizirano u toj praksi poput toga što tko radi s obzirom na svoju obučenost. Prilično je sve nedefinirano kada je riječ o uvjetima, vrsti posla i sl. Jabuke može svatko brati, ali orati i tanjurati… Također, za tako regulirani sezonski posao koriste se radnici koji su dobili otkaz, a sada rade u sezoni. Znači, prvo ti dam otkaz, pa te preko vaučera uzmem kao sezonca.”
Matija Brlošić
predsjednik Poljoprivredne komore
Radnici se više šalju na biro nego što se s njega povlače
Slabu potražnju za poljoprivrednim radnicima u zemlji inenzivne poljoprivrede predsjednik Poljoprivredne komore Matija Brlošić, osim kroz vaučere, gleda i kroz olakšan rad uz pomoć mehanizacije i 'kemije', a što uvelike zamjenjuje ljudski rad. “Upotrebom kemijskih sredstava na suzbijanju korova znatno se smanjio rad na polju, a prije se ručno kopalo i više puta godišnje. Ručno se kosilo itd. Za te radove trebalo je i pola Kine, kaže u šali Brlošić i dodaje kako u ekološkoj proizvodnji 'zamjena' ljudskog faktora 'kemijom' ne vrijedi. - U stočarstvu bi trebalo biti više radne snage, no taj je sektor u problemu. Radnici se tu više šalju na biro nego što se povlače s njega”, kaže Brlošić.