Ekonomija
KREŠIMIR KUTEROVAC:

Svi oni koji su dobili odluke za projekte ruralnog razvoja mogli bi tužiti državu
Objavljeno 3. lipnja, 2016.

Još je uvijek neizvjesna sudbina prvog natječaja Mjere 4 Programa ruralnog razvoja (PRR), čiju je provedbu stopirala Europska komisija zbog sumnji na umjetno stvaranje uvjeta za dobivanje potpora. Tema je to i razgovora s Krešimirom Kuterovcem, vlasnikom tvrtke Inagra i bivšim državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede.

Sudjelovali ste na prvom natječaju sa svojim projektima svinjogojskih farmi. Kako ste prošli?

- Nisam prošao, kao što do sada nije prošao ni jedan od 1100 projekata. Projekti farmi su u sklopu cijelog sustava svinjogojskog klastera trebali biti prvi pokretači nove proizvodnje 100.000 prasadi, trebao sam zaposliti 20 osoba i osigurati daljnju proizvodnju tovljenika na manjim farmama i zapošljavanje na njima. Mome projektu presudila je bizarna „administrativna pogreška“, ali za sada se još ne predajemo i vjerujem da će na drugom ili nekom sljedećem natječaju projekti biti prepoznati kao korisni i za svinjogojstvo i za poljoprivredu.

Sudjelovali ste na natječaju i kao konzultant. Kakva su tu vaša iskustva?

- Kao što sam spomenuo uvodno, nedostatak jasnih ciljeva i mogućnost potpore do 90 % izazvali su velik interes za potpore, tako da se više od 1100 korisnika javilo na natječaje. Agencija za plaćanje nije bila pripremljena za tako velik broj korisnika i bilo je puno pogrešaka te nedostataka u samom postupku prijave. Poslije je u administrativnoj kontroli bilo nejednake primjene procedura, koje su se raznim tumačenjima pojedinih situacija i mijenjale, za što mislim da je veći problem u provedbi ovoga natječaja, a bilo je i različitog pristupa pojedinih regionalnih ureda sličnim situacijama u projektima koje smo radili za naše korisnike. Pojedini projekti nisu prošli zbog troška koji Agencija nije smatrala opravdanim, a činili su 2 % vrijednosti projekta, a drugi su prolazili, gdje je Agencija samo smanjila iznos projekta i povrata za troškove koje nije smatrala opravdanima, a bili su i do 7 % vrijednosti projekta. Bilo je situacija da su djelatnici Agencije stvarno radili u dobroj vjeri i pomagali korisnicima i konzultantima, ali i onih drugih slučajeva, gdje su radili po obrnutom principu. Svima nam je jasno da je to bio prvi natječaj i da smo se na neki način svi učili i da su zaposleni u Agenciji ustrojavali sustav u hodu, tako da ne bi smjelo biti teških osjećaja ni s jedne, ni s druge ili treće strane, ali da bismo svi skupa to lakše izdržali kada bi postojao neki brži kontinuitet natječaja i jasnija pravila provedbe, to je sigurno.

EK nas proglasila nesposobnima

Svima su nam poznate neke „ činjenice“ o potporama Mjere 4 Programa ruralnog razvoja, od kojih su u javnosti najviše eksploatirane one koje se odnose na povezane projekte velikih tvrtki i umjetno stvorene uvjete za dobivanje potpora. Kako danas, nakon više od jedne godine od završetka prvog natječaja, gledate na tu problematiku?

- Najveći problem vidim u loše programiranim uvjetima natječaja i nejasnim ciljevima koji su se željeli postići potrošnjom tog javnog novca. Moramo biti savjesni i odgovorni prema trošenju sredstava PRR-a jer ona čine polovinu potpora u poljoprivrednoj proizvodnji i ključna su za povećanje proizvodnje, povećanje zaposlenosti i konkurentnosti. Ako ta sredstva ne postignu te ciljeve, naša poljoprivreda potonut će još dublje i neće ispuniti zadatak očuvanja ruralnog prostora Republike Hrvatske. Svi ostali problemi kojih smo svjedoci od završetka natječaja do danas proizišli su iz toga prvoga, a možemo ih nabrojiti - sumnja na pogodovanje velikim sustavima omogućavajući da se bez potrebe dokazivanja vlasničke povezanosti tvrtke tretiraju kao samostalne jedinice, da financiraju više projekata na jednom natječaju iako su vlasnički povezane tvrtke, stvaranje umjetnih uvjeta za potpore do 90 %, postavljanje mladih direktora ili nositelja gospodarstava, osnivanje novih tvrtki i tvrtki na posebnom području, ekonomska veličina gospodarstva, zajednički projekti, koji dobivaju 20 % više povrata, a zapravo su vlasnici povezani, mijenjanje pravila i procedura u tijeku provedbe natječaja i procjene projekata, pa su projekti ocjenjivani prema različitim kriterijima, prijave naših poljoprivrednika i političara EK na provedbu natječaja PRR i, na kraju, mišljenje EK, koja u njemu proziva našu Agenciju za plaćanje i sve sudionike natječaja da smo nesposobni, sumnjivi i „kriminalci“. Osim što smo dokazali da nismo sposobni i da smo strašno kivni jedni na druge, osobno me najviše pogodilo što apsolutno nitko nije reagirao kako bi zaštitio hrvatske interese, koji su pogaženi takvim nalazom EK, koja se ponaša kao da je sretna zbog naše nesposobnosti pripreme i kvalitetnog trošenja sredstava PRR-a.

Ministarstvo ne zna kako dalje

Rekli bismo - poznata hrvatska priča, gdje su osobni interesi pojedinaca iznad zajedničkog općeg interesa, a novac još stoji u Bruxellesu...

- Ako je i pola onoga što Ministarstvo poljoprivrede izjavljuje po medijima točno, prvi natječaj za Mjeru 4 teško je iskominptiran i najvećim dijelom problematičan. Ministarstvo sigurno ima i nalaze unutarnje revizije i puno više informacija od ovih i nije mi jasno da ne može zauzeti jasan stav i pokrenuti procese donošenja odluka za mjeru ili poništenja natječaja i raspisivanja novoga, nego izaberemo alibi-varijantu čekanja da ARES, USKOK ili ne znam tko kaže kako i što dalje. Poznavajući sustav rada i brzinu djelovanja institucija koje čekamo, mislim da ova odgovornost neće mimoići ministra i da će odluka svakako biti njegova, a ja se nadam da će je donijeti što prije.

Navodno su u igri i velike moguće štete za državu, prijetnje tužbama pljušte sa svih strana. EK nas može kazniti smanjenjem proračuna za PRR, a ministar spominje da neće ostaviti zaduženje da mu ga plaćaju unuci.

- Najveća šteta za državu napravljena je i još je na djelu, a zove se novac je na računu u Bruxellesu. Ministarstvo ne zna kako dalje, a Agencija za plaćanje je pod povećalom jer joj nisu dobre procedure. Oko tih pitanja ne znam što je napravljeno, ali, koliko se javno vidi, ništa ili jako malo. Ako se nekome dokaže osobna odgovornost i namjera, odgovarat će, pri tome mislim na bivšeg ministra Tihomira Jakovinu i njegov tim iz Ministarstva i Agencije, to je na pravosuđu i tijelima progona, a za Ministarstvo poljoprivrede to je prošlo svršeno vrijeme. Novac PRR-a za sada nije potrošen i nema nikakve moguće štete za državu, a niti nam EK može odrediti nekakvu kaznu s obzirom na prvi natječaj Mjere 4. Međutim, eventualno poništenje natječaja moglo bi otvoriti Pandorinu kutiju. Naime, oni koji su dobili konačne odluke za projekte ruralnog razvoja mogli bi tužiti državu. Tužbe kojima korisnici koji su sudjelovali na natječaju prijete imaju osnovu samo kada su donesene konačne odluke za pojedine operacije, a to je za Operaciju 4.2.1 (Prerada poljoprivrednih proizvoda) i 4.1.2. (Stajski gnoj i gnojovka i utjecaj na okoliš), a sve to ako Agencija za plaćanje ne provede proceduru isplate ili nagodbe s korisnicima. Valja navesti da nema odluka a time ni moguće štete za državu u Operaciji 4.1.1., koja je najveća po sredstvima i broju korisnika.

Jedni hoće isplatu novca, drugi traže da se netko zatvori, treći ne bi da dobiju „veliki“, političke stranke stav imaju ovisno o koaliciji...

- Jasni ciljevi polazište su programa i operacija, natječaji su samo putevi kako bi se oni ostvarili. Ako želimo stabilizirati neki sektor, moramo ga cjelovito sagledati i posložiti prioritete za svaki od njih. Nije to toliko komplicirano da ne bismo znali, nedostaje nam hrabrosti da se uhvatimo u koštac s problemima pa vlast brzo uđe u kolotečinu, koja ide svojim smjerom.

Hitno uvesti nove operacije

Imate li neke prijedloge za rješavanje sadašnje situacije?

- Izmijeniti pravilnik u skladu s utvrđenim problemima i preporukama EK te ga dopuniti operacijama kako bi mogao ispuniti cilj, smanjiti nepotrebno administriranje i ubrzati postupke. Maksimalan broj projekata po korisniku ograničiti na tri u programskom razdoblju, jedan po natječaju. Pravilnik treba dopuniti novim operacijama, kao, primjerice, samo za mehanizaciju, gdje bi osnovna potpora bila 20 % za velike, 30 % za male i srednje poduzetnike i 40% za mikropoduzetnike, a isto tako trebalo bi povećati potpore samo za mlada gospodarstva. Također smatram da bi trebalo ograničiti maksimalan iznos potpore po gospodarstvu na 100 tisuća eura, uz intenzitet potpore do maksimalno 60 %. Također bi trebalo uvesti i operaciju za male projekte u poljoprivredi do 300 tisuća eura iznosa potpore uz maksimalni intenzitet potpora do 70 %, i to samo za mikro, mala i srednja gospodarstva. Povećati bi trebalo intenzitet potpore samo za mlada gospodarstva (bez tvrtki) i zajedničke projekte (klasteri, proizvodni prsteni, zadruge), po 10% uz maksimalan iznos potpore do 70 %. Kriterij za odabir projekta bio bi dokazano poboljšanje konkurentnosti gospodarstava. Operacije za velike projekte trebale bi iznositi do tri milijuna eura - osnovna potpora 30 % za velike, 40 % za male i srednje. Kriterij odabira trebao bi biti povećanje zaposlenosti i povećanje proizvodnje s obzirom na uložena javna sredstva. Potom bi trebalo uvesti operaciju za gradnju hladnjača i sortirnica za voće i povrće, klaonica i prerađivačkih pogona za mlijeko i meso, gdje bi korisnici bile samo proizvođačke organizacije, regionalne i nacionalne vrijednosti projekta do pet milijuna eura i povrati do 90 %. Tu valja navesti da nove natječaje za nove operacije treba raspisati hitno, a također treba ustrojiti rad Agencije za plaćanje da bude operativna i da zahtjev za PRR mora riješiti u roku od 90 dana.

Zdenka RUPČIĆ
treba pojednostaviti proceduru

Rekli bi seljaci da je vama konzultantima samo do natječaja i uzimanja novca iz njihovih džepova.

Bez natječaja nema novca ni za poljoprivrednike i to je naš interes. Proceduru natječaja treba pojednostaviti da što više poljoprivrednika može samo ispuniti zahtjeve na natječaju i time si smanjiti troškove. Uvijek će biti i onih koji će se odlučiti i za stručnu konzultantsku pomoć u pripremi projekta, jer upravo tu je ključ njegova uspjeha, a ne u samoj prijavi na natječaj, koja je više-manje puna administrativnih zahtjeva. Uvijek se poteže pitanje koliko su novca poljoprivrednici potrošili na prvom natječaju, koji sada može biti i poništen ili da velik broj projekata i ne prođe. Što se tiče naših korisnika, naš je dogovor da svakom korisniku koji to želi izrađujemo projekt i na novim natječajima, dok ne prođe, bez dodatnog troška za naše usluge.

333

milijuna za 2014. i isto toliko za 2015. godinu još uvijek stoji na računu u Bruxellesu

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike