Proces pomirenja na zapadnom Balkanu je usporen, a ulazak svih država s tog područja u EU niti je zajamčen niti će biti brz, pa bi stabilizaciji tog područja ubuduće najviše mogla pomoći intenzivnija gospodarska suradnja, ocjena je ljubljanskog “Dela” u komentaru uz završetak summita Brdo-Brijuni održanog u Sarajevu. Slovenski predsjednik Borut Pahor na skupu je upozorio da će se EU ubuduće više baviti sama sobom nego svojim proširenjem, a unatoč proklamiranoj perspektivi članstva za države u regiji to neće biti ni brz ni unaprijed zajamčen put, piše vodeći slovenski dnevnik. List izražava i skepsu prema političkom dijalogu država u okruženju na njihovu putu prema integracijama zbog, kako navodi, niske razine demokracije u cijeloj regiji.

Nema nikakvog jamstva da će se konflikti u Makedoniji, Crnoj Gori, BiH i na Kosovu riješiti političkim dijalogom. Normalizacija odnosa Beograda i Prištine već je duže vrijeme mrtvo slovo na papiru, Hrvatska usporava Srbiju na njezinu europskom putu, a zajednička je karakteristika Balkana nizak stupanj demokracije. Budući da se EU bavi sama sobom, pitanjima kao što su izbjeglice, mogući izlazak Velike Britanije iz integracije i drugim temama važnima za veći dio Europe, inicijatori procesa Brdo-Brijuni, Hrvatska i Slovenija, snizile su i razinu očekivanja od te inicijative na minimum, navodi se u komentaru.

Čini se da je ključni cilj procesa Brdo-Brijuni sveden na očuvanje mira i sigurnosti. To znači da taj proces više nema dodatne vrijednosti koju je imao na početku. No politika može pomoći gospodarstvenicima da poruše međusobne barikade, ako te države shvate da su jedna drugoj prilika, a ne opasnost. Tako bi gospodarski interes prevladao postojeće političke razlike, navodi slovenski list u komentaru sarajevskog summita. (H)