Novi hladni rat između SAD-a i Rusije je počeo, a prati ga i nova utrka u naoružavanju. Potvrda toga je i reakcija Vladimira Putina na američko aktiviranje raketnog štita u Poljskoj i Rumunjskoj.

Iako SAD tvrdi da je njegova osnovna namjena zaštita Europe, prvenstveno zemalja članica NATO-a, od bliskoistočne raketne prijetnje, u to malo tko vjeruje. Posebice nakon sklapanja sporazuma s Iranom. Vodu ne drže ni tvrdnje Amerikanaca da je on obrana i od mogućeg napada raketama iz Sjeverne Koreje. Misli li itko pametan da bi te rakete uopće stigle do Europe kada se zna da moraju preletjeti Kinu, Mongoliju i Rusiju i njihove sustave proturaketne obrane? Posve je jasno da je aktiviranje raketnog štita američka poruka Rusiji.

“Sustav koji je smješten u Poljskoj ne predstavlja prijetnju ruskoj sigurnosti”, poručio je poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski. Slično govori i rumunjski predsjednik Klaus Johannis, ali dodaje da njegova zemlja želi da NATO ima stalnu pomorsku prisutnost u Crnom moru i poziva na jačanje sigurnosti za članice NATO-a na jugu i istoku, na granicama s Rusijom i Bliskim istokom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin posve je jasno poručio Poljskoj i Rumunjskoj, koje su članice NATO-a: “Ovo je prijetnja Rusiji, sada ćemo odgovoriti. Naći ćete se u dometu ruskih raketa.”

- Mi i dalje sa žaljenjem konstatiramo politiku širenja nazočnosti NATO-a, ekspanzije NATO-a prema našim granicama. To izaziva zabrinutost Moskve i istovremeno je, bez sumnje, razlog za dosta očekivane, dosljedne i planske poteze Moskve u cilju osiguravanja svojih interesa i svoje sigurnosti", izjavio je glasnogovornik predsjednika Rusije Dmitrij Peskov.

No, čini se da SAD to previše ne zabrinjava. Iz američkih vojnih krugova stižu sve provjerenije informacije da postoje planovi za aktiviranje raketnog štita i u drugim zemljama. Potvrđuje to i ruski politički analitičar i član Ruske akademije znanosti Petar Iskenderov.

- NATO, posebno SAD, želi staviti Kosovo u središte svojih političkih i vojnih planova, posebno zbog odlične lokacije na kojoj se ta zemlja nalazi - rekao je Iskenderov.

Ne treba zaboraviti ni da je 28 članica NATO saveza potpisalo 19. svibnja Protokol o pristupanju Crne Gore tom vojnom savezu. No, Kosovo će osim lokacije SAD-u biti zanimljivo i zbog činjenice da je u toj zemlji sve snažnije izražen muslimanski radikalizam i nedvojbeno je da će Amerikaci željeti pojačati svoju nazočnost na tom području kako bi koliko-toliko prevenirali jačanje antizapadnih, ponajprije antiameričkih ideja.

Službeni je podatak da je s Kosova više od 300 ljudi otišlo boriti se na strani Islamske države u Siriji i Iraku. Na prvi pogled se ne čini mnogo, no uvažavajući činjenicu da tamo živi oko 1,8 milijuna ljudi, to je najveći postotak boraca koji se iz svoje zemlje uputio u džihad.