Kao mjera koja bi trebala uravnotežiti nepravednost podjele Hrvatske na dvije stastističke tzv. NUTS regije - na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, u kojoj je siromašnija Slavonija i istom rangu sa Zagrebom pa tako i u nepovoljnijoj poziciji za privlačenje EU sredstava, jest nova strategija regionalnoga razvoja čiji su nositelji gradovi.

- Cilj je jačanje uloge gradova kao pokretača razvoja - rekla je za nedavnog skupa ekonomista Marija Vučković, pomoćnica ministra Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Ovo će se realizirati kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), što predstavlja novi mehanizam Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. godine, koji je uveden upravo radi jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Sastoji se od skupa aktivnosti koje se u gradovima mogu financirati iz tri različita fonda - Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda. Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 345 milijuna eura.

U tu svrhu u Hrvatskoj je formirano ukupno sedam urbanih područja koja će se natjecati za ta sredstva. Četiri su urbane aglomeracije - uz Zagreb, Rijeku i Split, tu je naravno i Osijek. “Našu” aglomeraciju, uz Osijek kao nositelja, čine gradovi Belišće i Valpovo te još 16 općina, ukupno nešto manje od 180 tisuća stanovnika.

- Na nama je da procijenimo koji su zajednički interesi okruženja i grada i za koju ćemo namjenu najbolje iskoristiti sredstva. Do srpnja moramo pripremiti svu dokumentaciju da bismo mogli povući taj novac u korist našeg kraja - kazao je Ivan Vrkić, gradonačelnik Osijeka.

Uz ove aglomeracije uspostavljena su i tri urbana područja koja su formirana uz Zadar, Pulu i Slavonski Brod, kao veće gradove.

- Jedan smo od sedam hrvatskih gradova kojima kroz ITU mehanizam potencijalno stoji na raspolaganju više od 345 milijuna europskih sredstava - istaknuo je nedavno u razgovoru za naš list Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda.

Osnovna prednost ovog mehanizma je što gradovi, odnosno urbane cjeline, same odlučuju za koje projekte će iskorisiti sredstva, odnosno, ne mora se više za svaki od njih natjecati na nacionalnoj razini.

No neće sve ostati samo velikima, svoju priliku dobit će i mali gradovi. Odlukom resornog ministarstva odabrano je i pet malih gradova do 35 tisuća stanovnika. To su Benkovac, Knin, Petrinja, Vukovar i Beli Manastir. Iz ovog izbora gradova jasno je kako je riječ o gradovima na ratom pogođenim područjima. Namjera je kroz ovaj paket mjera poboljšati njihovu gospodarsku sliku, povećati atraktivnost življenja i potencijalna ulaganja. No i smanjiti socijalne nejednakosti, te isključenost. Stoga je zbog značajnog udjela pripadnika romske manjine pilot-područje Belog Manastira prošireno na općinu Darda.

I u ovom slučaju svaki grad sredstva koristi za projekte od koristi svim stanovnicima pilot-područja.

I dok je kod urbanih područja primarno svrha usklađivanje i provedba politike regionalnoga razvoja te povlačenje sredstava iz fondova EU-a namijenjenih urbanom razvoju, ova mjera kod malih gradova prije svega treba pridonijeti smanjenju gubitka stanovništva.