Slavonci su u šoping-centrima u susjednoj Bosni i Hercegovini lani ostavili oko 68 milijuna kuna.

Prema podacima dobivenim od glasnogovornika Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratka Kovačevića, na četiri prijelaza u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji u 2015. godini podneseno je ukupno 77.907 zahtjeva za povrat PDV-a, u prosjeku čak 219 dnevno, a iznos povrata na spomenuti iznos ispostavljenih računa iznosio je oko 9,8 milijuna kuna. Naime, kupci, strani državljani, ostvaruju pravo na povrat PDV-a kada pri napuštanju carinskog područja BiH carinskoj službi na uvid daju račune, kupljenu robu i original popunjen obrazac za povrat poreza. Više od polovine zahtjeva, čak 40.243, odnosi se na granični prijelaz Orašje-Županja, koji je i najfrekventniji prijelaz u BiH. Potom slijede Brčko-Gunja s 23.630 zahtjeva, Bosanski Šamac–Slavonski Šamac sa 7911 te Bosanski Brod-Slavonski Brod, gdje su kupci lani na izlasku iz BiH podnijeli 6123 zahtjeva za povrat PDV-a.

Šoping-turizam Slavonaca u susjednu nam državu i dalje cvate. U prva četiri mjeseca na spomenutim prijelazima podneseno je ukupno 23.567 zahtjeva za povrat PDV-a na potrošenih 20,8 milijuna kuna, kojim potražuju povrat oko tri milijuna kuna.

Ako se zna da pravo na povrat PDV-a ostvaruju kupci koji kupe robu u vrijednosti minimalno 100 konvertibilnih maraka (400 kuna), u što se ne računa alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duhana te motorna ulja i goriva, a da svakodnevno brojni građani preko granice odlaze upravo zbog tog razloga, ukupni iznos koji Slavonci godišnje ostavljaju u BiH mnogo je veći. Puno je kupaca koji potroše manje od 100 KM za jednu kupnju i koji ne ostvaruju pravo na povrat PDV-a, a treba spomenuti Arizonu, ali i poznatu orašku tržnicu gdje se četvrtkom slijevaju rijeke Slavonaca.

Svakodnevne gužve u šoping-centrima u bosanskoj Posavini potvrđuju da kupci ne poznaju granice kada su u pitanju jeftiniji proizvodi. Županjci već godinama maksimalno koriste blizinu susjedne države. A za prekogranični šoping odlučuju se i Vinkovčani, Vukovarci i stanovnici ostalih naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Uz Brčko Distrikt vezani su stanovnici Cvelferije, poglavito Gunjanci. Dijeli ih i spaja rijeka Sava, prirodna granica između Hrvatske i BiH, i 890 metara dug most koji su Amerikanci simbolično prozvali Fortuna. Gunjanci su se rađali, školovali, radili, trgovali, liječili i umirali u Brčkom. Domovinski rat privremeno je prekinuo veze, most je dijelom srušen, a potom i obnovljen i život se vratio u normalu. Odlasci u prekogranični šoping su svakodnevni, a neke su prodavaonice u Brčkom otvorene i 24 sata dnevno. Osim po 'špeceraj', gorivo, lijekove, Slavonci preko granice odlaze i zbog kupnje PVC stolarije, namještaja, dječjih kolica, opreme za novorođenčad, odjeće, obuće, automehaničarskih, vulkanizerskih i frizerskih usluga, ali i školovanja, razonode, zabave i provoda…

Najviše kupuju hrvatske proizvode jer je razlika u cijeni osjetna. Donedavno su jedan od glavnih razloga odlazaka preko granice bile cigarete, gdje je ušteda bila najveća, a sada je to rezani duhan. Naime, povećanje akciza na cigarete i njihovo konstantno poskupljenje utjecalo je na smanjenje prodaje tih proizvoda. I građani BiH sve glasnije izražavaju nezadovoljstvo i tvrde da se pod pritiskom određenih interesnih skupina cijene cigareta nastoje preko noći izjednačiti s cijenama u EU, unatoč činjenici da je standard življenja u BiH daleko ispod standarda EU-a. U BiH, zemlji koja je svrstana među prvih 20 na listi najsiromašnijih u svijetu, procjenjuje se da 700 tisuća građana živi na rubu siromaštva. Uz njih ide pola milijuna umirovljenika i isto toliko nezaposlenih. Jedino rješenje za potrošače bilo je prelazak na konzumiranje duhana za pušenje na koji nije bila uvedena akciza sve do kolovoza 2014. godine. Stoga i ne čudi da nelegalno tržište rezanih duhana u BiH danas iznosi oko 160 tona mjesečno. Duhanski proizvodi u susjednoj Srbiji su još uvijek jeftini, pa je pitanje koliko novca iz Baranje i zapadnog Srijema odlazi preko te granice. No, to je već druga priča...

A trgovački lanci u bosanskoj Posavini ne žale ni truda ni novca za privlačenje kupaca iz Hrvatske, nudeći razne pogodnosti, redovito dijele reklamni materijal s akcijskim prodajama, a oglašavaju se i na lokalnim radiopostajama.

- Ovdje vam je PDV 17 posto, u Hrvatskoj 25, i u startu smo mi jeftiniji za tu razliku. Ako još napravite račun više od 100 KM, pa vam vrate PDV, uštede su značajne. Ljudi u nas dječja kolica kupe za 700, a takva su u Hrvatskoj 1000 ili 1100 kuna - kaže vlasnik manje prodavaonice u Orašju. I ekonomski analitičari u BiH, konstatiraju da se na kupljenu robu u vrijednosti od 100 KM (400 kuna) može uštedjeti i do dvadesetak maraka ili osamdesetak kuna. Na to država još vraća PDV i ukupna je ušteda oko 150 kn. A u posljednje vrijeme cvate i svadbeni turizam jer se sve više mladenaca iz Županje i Gunje svoje svadbene svečanosti odlučuju organizirati u restoranu na Bazenu u Orašju ili u Brčkom.

Šoping-turizam u susjednu BiH uzima svoj danak u Županji. Prva veća žrtva bio je Kaufland, koji je početkom 2011. zatvorio svoja vrata. Kao razlog naveli su dodatno jačanje djelovanja konkurencije, kao i velik odljev kupovne moći preko granice u BiH, što je dovelo do situacije u kojoj više nisu postojali uvjeti za daljnje ekonomično vođenje Kauflanda. U Županji je sve više praznih i napuštenih lokala koje vlasnici ni na atraktivnim lokacijama ne mogu iznajmiti ni po simboličnim cijenama. Prema podacima predsjednika Đure Curića, u Udruženju obrtnika Županja do prije nekoliko godina bilo je više od 700 obrtnika, a sada ih je 550, no taj broj konstanto stagnira. Najugroženiji su trgovački obrti koji imaju sve manje šanse pokraj velikih trgovačkih centara i prekograničnog šopinga.

Iako i brojni državljani BiH redovito dolaze u trgovačke centre u Županji, nismo uspjeli dobiti podatak o tome koriste li i u kojoj mjeri pravo na povrat PDV-a u Hrvatskoj. U Carinskoj upravi su nam rekli da nije nadležna za vođenje statističkih podataka o povratu PDV-a u putničkom prometu. “Carinska uprava samo ovjerava na obrascu za povrat PDV-a da je roba napustila carinsko područje EU, odnosno RH, dok su zahtjevi i sam postupak povrata PDV-a u nadležnosti Porezne uprave”, odgovorili su nam.

A iz porezne uprave, kojoj smo upit poslali proteklog utorka i zamolili ih da nam podatke dostave najkasnije u petak, do kraja radnog vremena stigao nam je kratak odgovor: “S obzirom na to da je postavljen kratak rok, ovim putem Vas izvješćujemo da zbog kompleksnost odgovora nije moguće isti dostaviti u traženom roku.”