Objavljeno 30. svibnja, 2016.
Mladi poljoprivrednici ne mogu do novca iz EU fonda ako kupe zemljište od oca
Proteklih dana slavonskim selima pronijela se vijest da je Europska komisija stopirala i provedbu Mjere 6 Programa ruralnog razvoja za mlade poljoprivrednike zbog stvaranja umjetnih uvjeta.
Umjetno stvarani uvjeti u ovome slučaju odnose se na fiktivnu prodaju ili prepisivanje dijela obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (poljoprivrednog zemljišta) na djecu koja su se javila na natječaj za ovu mjeru koja ima za cilj demografsku obnovu opustošenih ruralnih krajeva Hrvatske.
Budući da je riječ o “cjepkanju” obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) u cilju stjecanja nepovratnih potpora od 50.000 eura po projektu, a da se praktički na tom imanju ništa ne mijenja Europa je to, kako se priča, okarakterizirala umjetno stvorenim uvjetima. Ovdje valja navesti da osim stjecanja nepovratnih financijskih sredstava mladi poljoprivrednici imaju i pravo na 25 posto veće poticaje (izravna plaćanja) na površine do 25 hektara.
Je li sve to točno, upitali smo Agenciju za plaćanje u poljoprivredi.
“Natječaj za mlade poljoprivrednike nije stopiran, sredstva nisu blokirana i natječajni postupak odvija se bez ikakvih problema, a sukladno pravilima i kriterijima koja su propisana pravilnikom i natječajem. Potpora malim poljoprivrednicima u okviru operacije 6.1.1. dodjeljuje se obliku nepovratnih financijskih sredstava za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu projekta. Visina potpore po korisniku iznosi 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a isplata se obavlja u tri obroka u razdoblju od najviše tri godine”, navode iz Agencije.
Nema novca za sve
Također ističu kako je na prvi natječaj za operaciju 6.1.1. koji je završio 23. prosinca 2015. godine Agencija zaprimila 432 zahtjeva za potporu. Financijska omotnica predviđena prvim natječajem u iznosu od deset milijuna eura pokriva samo 200 projekata koji udovoljavaju uvjetima pravilnika i natječaja. Nakon obrade zahtjeva za potporu Agencija za plaćanja do sada je odbila 38 projekata zbog neispunjavanja kriterija, nepravovremenih i nepotpunih zahtjeva, ekonomske ili financijske neodrživosti projekta, ili zbog utvrđene nepravilnosti, no odbijeni se mogu mogu žaliti na odluku, naveli su iz Agencije.
Kako nadalje navode iz Agencije: “Vezano za upit o fiktivnoj prodaji zemljišta, nema zapreke da roditelji prodaju poljoprivredno zemljište svojoj djeci koji su se kao mladi poljoprivrednici javili na natječaj, ali ta aktivnost (kupnja zemljišta od roditelja), nije prihvatljiva, niti može biti isplaćena iz EU fonda. Naime, kada mladi poljoprivrednik preuzima OPG, on ga preuzima u cijelosti, sa svim poljoprivrednim resursima. Ako je zemljište dio poljoprivrednog potencijala OPG-a kojeg preuzima mladi poljoprivrednik, to zemljište ne može biti predmet aktivnosti iz poslovnog plana projekta, odnosno, ne može mladi poljoprivrednik dobiti novac iz fonda za kupnju zemljišta vlastitog oca”, zaključuju iz Agencije.
Hrvatska najlošije prošla
Zamjerke na ovu mjeru išle su i na uvjete koje mladi poljoprivrednik koji mora ispuniti, a radi se o tome da mora biti u dobi od 18 do 40 godina, i da nije duže od 18 mjeseci prije podnošenja zahtjeva, nositelj OPG-a.
Po tome ispada, kažu neki koji su se javili na natječaj, da mladi poljoprivrednik može biti osoba s 38 godina koja je tek osnovala OPG, a da onaj koji primjerice ima 23 godine, a OPG je osnovao prije tri godine, ne može biti mladi poljoprivrednik.
“Ovo je samo još jedan od dokaza apsurdnih pravilnika koje je kreirala prošla garnitura ministarstva poljoprivrede na temelju lošeg prevođenja direktive EU-a”, kaže nam jedan poljoprivrednik.
Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore kaže da je protiv umjetno stvaranih uvjeta.
- Međutim, ako sin preuzima cijelo imanje to je druga priča, jer otac izlazi iz poljoprivrede, a sin ulazi i u nove investicije i onda sve to skupa ima smisla. Ovdje valja istaknuti da je HPK već pokrenula prema Europskoj komisiji zahtjeve za određenim izmjenama ove mjere za mlade, jer naše poljoprivrednike stavlja u neravnopravni položaj s ostalima u EU. Samo jedan od primjera je što je u EU svaki poljoprivrednik do sada, ako je bio mlađi od 40 godina mogao pet godina biti korisnik ovih mjera, a kod nas ne - kaže Brlošić, te zaključuje kako ni jedna zemlja u EU u području poljoprivrede do sada nije prošla tako loše kao Hrvatska.
Zdenka RUPČIĆ
Korisnici Mjere 6 mogu biti mladi poljoprivrednici koji:
- su u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora (ali ne duže od osamnaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu)
- u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu nisu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora
Korisnik je dužan ostati nositelj poljoprivrednog gospodarstva i biti registriran u Registru poreznih obveznika kao porezni obveznik po osnovi plaćanja poreza na dobit, ili dohodak i obveznik socijalnih doprinosa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) po osnovi poljoprivrede u skladu s nacionalnim zakonodavstvom najmanje pet godina nakon konačne isplate potpore iz ove mjere.
Od EK zatraženo VIŠE NOVCA
S obzirom na to da već u ovoj fazi ima više od 200 projekata koji udovoljavaju svim kriterijima iz pravilnika i natječaja, Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je zatražiti povećanje financijske alokacije za ovaj prvi natječaj kako bi se s 50.000 eura mogli financirati svi prihvatljivi projekti mladih poljoprivrednika.
432
zahtjeva za Mjeru 6 podnesena su
38
projekata do sada je odbijeno
ŽELJKO KRALJIČAK
zamjenik župana Osječko-baranjske županije
Prema mome mišljenju, jedan je od većih problema u provedbi Mjere 6 što se favoriziraju područja s posebnim utjecajem prirodnih ograničenja na poljoprivredu. Tako da naši mladi poljoprivrednici u Slavoniji ne uspiju dovoljno skupiti bodova u odnosu na one s otoka i brdsko planinarskih krajeva. Tu su diskriminirani naši mladi za koje ni prošla, ali ni sadašnja vlast, nema osjećaja za njihove potrebe. Nisu prilagodili pravilnike stvarnim zahtjevima i potrebama za one kojima oni i služe. Zašto ograničenje od “18 mjeseci”. Kod nas u Slavoniji je povijesno i kulturološko naslijeđe da mladi na selu s 20 i 25 postaju nositelji OPG-a, a sada su oni već oko 35 godina u najvećem naponu snage da pokrenu investicije. S druge pak strane dana je prilika da mladi poljoprivrednik na otocima zasadi tri masline i dvije smokve i na otežane uvjete ima dodatne bodove i prolazi na natječajima. Također je apsurdno da se ne može javiti na natječaj ni onaj tko je registrirao OPG prije pet mjeseci (navedeno je da je uvjet šest mjeseci), a do sljedećeg natječaja proći će više od 18 mjeseci pa se neće na njega moći moći javiti. Smatram da je sve ovo skupa rezultat nepoznavanja životne stvarnosti poljoprivrednika. Oni koji su kreirali pravilnike sagledavali su život na selu kao statističke podatke. Prema mom mišljenju, oni nisu donosili samo loše pravilnike, nego apsurdne i kontradiktorne pravilnike koji će još više upropastiti sela. A apsurdno je da je ministar Jakovina, koji je Slavonac, pisao pravilnik koji na ruku ide poljoprivrednicima s otoka i brdskih prostora. Teško da se tu išta može očekivati i od novog ministra Davora Romića, jer je on za Jakovinina mandata pisao studiju utjecaja prirodnih ograničenja na poljoprivredu što direktno rezultira ovakvim pravilnicima i natječajima.