Objavljeno 27. svibnja, 2016.
Tijekom godine ukupno će biti isporučeno 10.000 ovih hibrida namijenjenih za plantaže
SLAVONSKI BROD - Divovska paulovnija, prema podatcima najbrže rastuće drvo na svijetu podrijetlom iz Kine, sve je zanimljivija i u Hrvatskoj proizvođačima i kupcima. Slavonskobrodski Centar za biotehnološka istraživanja i razvoj, jedini u Hrvatskoj, treću godinu otkako je otvoren u proizvodnji ima i bezvirusne sadnice te višenamjenske kulture, uzgojene in vitro - iz pupa, u sterilnim uvjetima laboratorija. Nedavno su tvrtki iz Čazme isporučili 5000 bezvirusnih sadnica, a tijekom godine ukupno će biti isporučeno 10.000 ovih hibrida isključivo namijenjenih za plantaže. Premda dva resorna ministarstva, poljoprivrede te zaštite okoliša, imaju različit pristup kada je u pitanju uzgoj ove čudesne biljke, zbog kako prvi tvrde njezine invazivnosti, trenutna zakonska regulativa nikome ne zabranuje da proizvodi i sadi paulovniju, navodi direktor Centra Marko Šimić.
- Postoje podzakonski akti koji kažu da se za nove vrste moraju ishoditi posebne dozvole Ministarstva poljoprivrede. No, to ovisi o asortimentu koji se proizvodi. Mi u Centru proizvodimo sadni materijal hibrida za koji je dokazano da nema klijavost - dodaje Šimić.
Paziti na sastav tla
Prije nekoliko dana dozvola za sadnju materijala proizvedenog u ovom centru stigla je na adresu Stjepana Arića u Crnogovcima, koji će paulovniju posaditi na jednom hektaru, kao i Zdenko Čerin koji se u avanturu upustio prije dvije godine na zemlji u Trnjanskim Kutima. Taj inženjer strojarstva tragao je za manje zahtjevnom proizvodnjom u koju bi uložio višak novca, pa mu se paulovnija učinila dobar izbor. Na žalost, odabrao je teško glinenasto tlo, koje ga je poprilično izmorilo, a rezultati nisu pohvalni. No, nakon što je između redova prokopao kanale za ocjeđivanje vode, jer su sadnice trunule, situacija se popravila, a paulovnija je od prošle godine, poslije čipiranja, narasla na više od dva metra. Zdenko je uvjeren da će se za desetak godina ulog od 100.000 kuna u hektar nasada višestruko umnožiti. To više što je riječ o proizvodnji koja nakon početnih ulaganja u folije, prihranu, gnojidbu..., nije prezahtjevna. Ubuduće bih trebao samo kositi, kaže. Iz istih razloga za ovu biljku odlučila se i obitelj Bilić iz Slavonskog Broda. U Gornjoj Vrbi najprije su posadili 300, pa sada još 150 sadnica.
Inače je sjeme paulovnije klijavo u posebnim uvjetima. Drvo brzo raste, ali ako se ne poštuje tehnologija za proizvodnju, ostat će skromne veličine. U laboratoriju Centra, gdje iz 200-tinjak kvalitetnih pupova nastaje 10-ak tisuća sadnica paulovnije, posebice vode računa o sprječavanju svake mogućnosti kontaminacije prostora. Inženjerka Marjana Krišto dio pupa paulovnije stavlja na pripremljenu hranjivu podlogu, a kad se primi, ide na podlogu drugačijeg kemijskog sastava, dok se na trećoj podlozi paulovnija zakorjenjuje i nakon četiri tjedna ide na aklimatizaciju.
- To zahtijeva intenzivan rad, nadgledanje vlage i temperature po nekoliko puta dnevno - navodi Krišto.
Zovu ih Dalmatinci i Bosanci
Vegetacijski ciklus traje šest mjeseci, a stalnom selekcijom dobiju najveće sadnice, koje u prvoj godini sadnje narastu i četiri metra. Proizvodni kapacitet od 10.000 sadnica (po 35 kuna) ove su godine ispunili, a za sljedeću godinu postoji narudžba za 15.000. Stoga razmišjaju o proširenju kapaciteta i povećanju broja zaposlenih. Dosad su u županiji uspostavljena četiri nasada, no sve više upita dolazi iz Dalmacije i BiH, za čvrsto, tvrdo drvo, koje se lako obrađuje, a prije svega je korisno kao tehničko - za proizvodnju namještaja, instrumenata, plovila, kamp-kućica, a i medonosno je i proizvodi obilje kisika. Siječe se tek kada je spolno zrelo (s desetak godina), a zbog velike kalorijske vrijednosti uzgaja se i za biomasu. Premda se radi o mnogim neinvazivnim vrstama, važno je kontrolirati unos sadnog materijala - naglašava Šimić, jer se na tržištu može kupiti sjeme bez deklaracije.
- Oni koji se upuštaju u sadnju moraju imati razvijenu svijest o zaštiti okoliša i onome što žele dobiti - veli direktor Centra. Manji broj sadnica prodaju i na tržnici jer sve veći broj pojedinaca iskušava sadnju po nekoliko komada, u dvorištu ili vrtu. Računica je, ako drvo uspije, jednostavna i deseterostruko veća, pa će paulovnija svojim svojstvima i širokom primjenom sigurno biti sve zanimljivija.
Zlatko Čerin od svog nasada za osam godina očekuje po drvetu kubik građe (oko 500 kuna), a posadio ih je 625. No i tržište se stalno mijenja pa garancije nema. Ipak, oni koji se bave prodajom sadnica ne sumnjaju u perspektivnu budućnost te kulture.
Marija RADOŠEVIĆ
KUPINE, MALINE, ARONIJA...
U Centru osim paulovnije proizvode i sadnice kupine, maline, sibirske i američke borovnice, aronije... Zbog različitog termina aklimatizacije, godišnje proizvedu više od 40 tisuća različitog sadnog materijala, no za veću proizvodnju potrebno je proširenje kapaciteta i više ljudi.