Objavljeno 25. svibnja, 2016.
Republika Srpska 196.000 građana ne želi u popisu stanovništva
Odluka ravnatelja Agencije za statistiku BiH Velimira Jukića da 1. srpnja napokon objavi popis stanovništva Bosne i Hercegovine izazvala je velike političke napetosti kod naših susjeda.
Popis koji je obavljen još 2013. godine nikako da ugleda svjetlo dana, a razlog tome je, kao i svemu u BiH - politika. U Republici Srpskoj odmah su najavili da popis neće priznati, niti će sudjelovati u objavi rezultata ili obradi podataka. Takva opstrukcija cijeli pothvat popisivanja stanovništva čini besmislenim, no u pitanju je opravdana bojazan da bi popis 2013. godine mogao pokazati razmjere etničkog čišćenja koje se dogodilo na dobrom dijelu teritorija BiH. To više što je posljednji put stanovništvo u Bosni i Hercegovini popisano pred sam početak rata - 1991. godine.
Otpori iz RS-a
Ravnatelj Agencije za statistiku BiH je na temelju zakonskih ovlasti koje ima odlučio kako će među stalne stanovnike BiH biti ubrojeno i 196.000 osoba čiji su status predstavnici vlasti u RS-u smatrali spornim, jer su kao mjesto rada ili školovanja navele inozemstvo. Uglavnom se radi o osobama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koje su tijekom rata protjerane s teritorija tog entiteta. Većina je privremeno utočište našla u inozemstvu, a brojni su se nakon 1995. godine pokušali vratiti u svoje domove, no zbog stalnih opstrukcija i nemogućnosti osiguranja egzistencije praktički i dalje žive na dvije adrese, jednoj u inozemstvu, a drugoj u BiH.
Jukićevu namjeru objave popisa predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nazvao je “udarcem Bosni i Hercegovini.”
"Mi u tome nećemo sudjelovati niti ćemo bilo što objavljivati", kazao je Dodik, kako ga citiraju banjolučke "Nezavisne novine". Ustvrdio je kako su na ovaj način propali pregovori koji su vođeni dvije godine i čiji je cilj bio usuglasiti metodologiju obrade rezultata popisa. Dodik ocjenjuje kao je riječ o tako ozbiljnoj krizi da je o tome potrebno raspraviti na izvanrednim sjednicama državnog parlamenta i Vijeća ministara BiH.
Predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić potpuno je suprotnog stajališta. On tvrdi kako je riječ o pozitivnoj odluci koja je od iznimnog značenja za zemlju. Zvizdić je za "Dnevni avaz" objasnio kako će objavom rezultata popisa biti otklonjena velika zapreka u procesu europskih integracija, a istodobno će prikupljeni podatci poslužiti za planiranje razvojne strategije zemlje, što dosad nije bilo moguće.
Odmah nakon odluke o objavi popisa stanovništva javila se Vlada RS-a, te najavila da ne prihvaća odluku Agencije za statistiku BiH o jedinstvenom programu obrade podataka popisa stanovništva iz 2013. godine i traži da se ona stavi izvan snage.
Pokušaj iz Republike Srpske je da se etničko čišćenje prikrije, a sadašnje stanje zamrzne.
Sukob u parlamentu
Obrada i objava rezultata popisa stanovništva u BiH posvađala je u utorak zastupnike u državnom parlamentu. Zastupnici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem je čelu Milorad Dodik, inzistirali su na tvrdnjama kako je riječ o prvorazrednom problemu o kojemu se mora očitovati parlament, ali i Vijeće ministara BiH.
“Odluka ravnatelja Jukića je nezakonita”, kazao je SNSD-ov Staša Košarac tražeći parlamentarnu raspravu koja bi u konačnici vodila k poništenju usvojene metodologije. Njegov stranački kolega Lazar Prodanović ustvrdio je kako će rezultati popisa obrađeni na temelju Jukićeve odluke “izazvati sumnju kod bar polovine stanovnika BiH” te stoga neće biti ni prihvaćeni u RS-u.
Neslužbene procjene koje su se pojavile u medijima govore kako bi sada Bošnjaka u BiH moglo biti nešto iznad 50 posto. Prema popisu iz 1991. godine ta je etnička skupina koja je svojedobno nosila naziv muslimani imala udio od 43,5 posto u ukupnom broju stanovnika BiH. BiH je tada imala 4,37 milijuna stanovnika. Muslimana je bilo 1,9 milijuna, Hrvata 760 tisuća ili 17,4 posto, a Srba 1,36 milijuna ili 31,2 posto. Zasad se zna samo kako je u listopadu 2013. godine popisano nešto manje od 3,8 milijuna državljana BiH. Procjene kojima kalkuliraju mediji su kako će kada se podatci pročiste oni pokazati da status stalnih stanovnika zapravo ima 3,52 milijuna ljudi u BiH. Pritom bi Bošnjaka moglo biti 1,76 milijuna ili 50,10 posto, Hrvata 543 tisuće ili 15,43 posto, a Srba 1,085 milijuna ili 30,80 posto.
Vuk TEŠIJA
KOMPLICIRANJE OKO NACIONALNOG IZJAŠNJAVANJA
Zbog osjetljivosti pitanja o nacionalnoj pripadnosti, političke stranke godinama se prije samog popisa stanovništva nisu mogle dogovoriti o provedbi popisa. Bošnjačke su stranke inzistirale na tome da se on ne provodi sve dok se ne okonča proces povratka izbjeglih i prognanih jer će se u protivnom i zakonski prihvatiti stanje nastalo progonima i ratnim zločinima. Predlagale su i da se popis eventualno provede, no bez izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali su se tome odlučno protivile stranke iz Republike Srpske. Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti moguće je bilo samo s opcijama: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ne izjašnjava se, te kao Ostali.