Hrvatska već nekoliko desetljeća bilježi pad broja stanovnika, a situacija se posljednjih godina drastično pogoršava, osobito kada je riječ o Slavoniji i Baranji.

Razloga je više, a ni jedna vlast do sada ne da nije uspjela zaustaviti rast negativnih brojki, nego se nije ni pokušala ozbiljnije uhvatiti u koštac s tom problematikom. Sudeći prema prvim reakcijama demografa, koji nisu oduševljeni činjenicom da je demografija ponovno “prirepak” nekom od ministarstva, zasad nema naznaka da će se nešto bitno s ciljem zaustavljanja poražavajućih demografskih brojki promijeniti. Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić spominjala je osnivanje uprave za demografiju, koja bi djelovala u sklopu njezina ministarstva i okupljala stručnjake, no, dok se to ne dogodi, svi koji su svjesni situacije u tom području pušu i na hladno. To prije što iz Hrvatske u potrazi za boljim životom svakodnevno odlaze brojne mlade obitelji.

Ministrica je spominjala i naknadu za novorođenčad od 1000 eura, koja bi se počela isplaćivati u rujnu, no uz to je dosad vezan niz raznih interpretacija o tome koje bi obitelji na to imale pravo, odnosno da tek treba vidjeti na koga će se to odnositi. Priču o olakšicama za kupnju kombija za višečlane obitelji stručnjaci i ne doživljavaju ozbiljnom mjerom.

Demograf Dražen Živić, voditelj vukovarskog područnog ureda Instituta “Ivo Pilar”, podsjeća na nedavno objavljene brojke, koje pokazuju da će, ako se trend nastavi, ova godina biti rekordno niska po natalitetu i rekordno visoka po mortalitetu, kao i po prirodnom padu stanovništva, lošija čak i od prethodne.

- Situacija se očito nastavlja pogoršavati i produbljivati u 2016. godini. To je nešto što su demografi pretpostavljali, ali je ipak u 2015. došlo do još značajnijeg rasta prirodne depopulacije nego što se očekivalo. Očekivao se pad nataliteta, ali ne i takav rast mortaliteta. Situacija je alarmantna, pa i više od toga. Prije bilo kakvog razgovora o tome je li neka mjera, konkretno, tisuću eura, popust za kombi ili nešto drugo, poticajna ili ne, treba napomenuti da se većina demografa slaže kako činjenica da se demografska problematika stavlja u resor Ministarstva za socijalnu politiku govori o tome da ni ova vlada nema jasnu sliku opasnog stanja ili bar kako odškrinuti vrata za izlazak iz njega - ističe Živić, podsjećajući kako stalno naglašavaju, što su na svom skupu ovih dana potvrdili i ekonomisti, da je glavni problem ekonomskog razvoja Hrvatske upravo onaj demografski.

- I dok god budemo demografiju tretirali kao socijalnu problematiku, iz tog se začaranog kruga nećemo izvući. Demografija mora ući u kontekst razvoja. To ne znači da neke mjere ne mogu i ne trebaju imati i socijalnu dimenziju, ali većina mjera mora biti razvojna. I ove dobrodošle mjere koje se spominju više su socijalne i neće preokrenuti trend. Za to moramo učiniti mnogo veće zahvate u području zakonodavstva, sigurnosti radnog mjesta za trudnice i mlade majke ili fleksibilnog radnog vremena za majke s djecom, da ne govorim o stambenoj problematici - kaže Živić.

I Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ne sumnja u dobre namjere vlasti, ali smatra da je način na koji se to želi ostvariti neodgovarajući i da neće dati rezultate.

- Demografska problematika vrlo je kompleksna. Iako nisam bio nikada u politici, imam iskustvo iz odbora čiji sam bio član te znam da jednostavno mora postojati, kao što su u kampanji i potpisali, zaseban ured za demografiju u ingerenciji Vlade ili posebno ministarstvo. Ti ljudi jednostavno nemaju dovoljno iskustva i ovo iskakanje s pojedinačnim mjerama, primjerice, te kombije, neću ni komentirati. Imam osjećaj da ne poznaju kakvo je pravo demografsko stanje, osobito prostorno, kada imamo iseljavanje. To je strateški problem na kojemu treba raditi na dugi rok, a ovo o čemu se priča nije dovoljno. Ako vodite narod, a taj narod već 25 godina izumire, to je odgovornost političara. Imamo silne depopulacije i iseljavanje. U pitanje dolazi uopće ekonomska održivost i to je pitanje broj jedan. I nikakvim useljavanjem se to ne može riješiti odjednom - ističe Akrap, podsjećajući da jedna od najpoznatijih hrvatskih demografkinja, akademkinja Alica Wertheimer Baletić, na taj problem upozorava još od 1971. godine, te se pita postoji li uopće politička volja da se uhvatimo u koštac s tim problemom. “Namjere se izražavaju, ali volja se još ne vidi”, zaključuje Akrap.