Na listi općina koje su povukle najviše novca iz Europske unije od 2011. do 2014. godine, prema analizi koju je izradio Institut za javne financije, pet prvih mjesta zauzimaju općine iz Osječko-baranjske županije.

To su Darda, Erdut, Magadenovac, Podravska Moslavina i Marijanci.

U tom razdoblju najviše sredstava privukla je Splitsko-dalmatinska županija (29 milijuna kuna), što je samo 64 kune po stanovniku, navodi se u analizi. Na drugom je mjestu Virovitičko-podravska županija s 19 milijuna kuna, odnosno 228 kuna po stanovniku. Osječko-baranjska županija je na 16. mjestu, s povučenih 85 tisuća kuna. Među gradovima vodi Senj s 18 milijuna kuna, što je 2563 kune po stanovniku. Slijede Osijek, Križevci, Zagreb i Koprivnica svaki s oko 10-11 milijuna kuna, ali sa znatno manjim iznosima po stanovniku (Zagreb, primjerice, samo 13 kuna po stanovniku). U radu Instituta navodi se kako su iskorištena sredstva EU fondova još uvijek preskromna, a od ukupno iskorištenih 309 milijuna u spomenutom razdoblju, gradovi su privukli više od polovine, županije manje od trećine, a općine manje od petine ukupnih sredstava. Naglašava se kako od 2011. do 2014. čak 85 posto općina i više od polovice gradova te dvije županije nisu koristile ni lipe pomoći EU-a. Među njima na listi su i mnogi slavonski gradovi: Belišće, Đakovo, Grubišno Polje, Ilok, Nova Gradiška, Novska, Otok, Valpovo, Virovitica i Županja.

Ti su podaci već objavljeni u javnosti, a u mnogim su jedinicama lokalne samouprave, posebice na području Osječko-baranjske županije, bili njima iznenađeni, držeći da ne prikazuju realno stanje, jer nisu obuhvatili sva sredstva fondova EU-a koja su iskorištena ili se koriste.

Rad Instituta temelji se, kako se navodi, na bazi podataka o proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dostupnoj na mrežnim stranicama Ministarstva financija.

Upitan za komentar podataka koje je analizirao Institut, Stjepan Ribić, predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, kaže kako je sedmogodišnje financijsko razdoblje EU-a traje od 2007. do 2013. godine i da tu vrijedi pravilo N + 3, što znači da se sredstva mogu ugovarati do 2016. godine, a mogu se koristiti do kraja 2018. godine.

- Prava i točna analiza utemeljena na svim natječajima jednog financijskog razdoblja, bili oni IPA, transnacionalni ili prekogranični programi, moći će se napraviti tek za koju godinu. Uzeti za analizu razdoblje od 2011. do 2014. i miješati tu jabuke i kruške, odnosno dvije financijske perspektive, od kojih za onu od 2007. do 2013. nije bilo mnogo natječaja, ne daje realnu sliku - kaže Ribić.

Slično je zaključila i Arijana Vela u svome komentaru na tportalu, navevši kako je Institutova analiza “provedena prema specifičnoj metodologiji koja ne prikazuje potpunu sliku i zato je podatke potrebno uzeti s rezervom”. Ona ističe kako nisu uzete u obzir regionalne razvojne agencije koje imaju županije i gradovi, koji su upravo agencijama prepustili namicanje sredstava iz EU-a, što nije vidljivo u proračunima. Također su velik dio projekata realizirale i tvrtke u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, Vela napominje kako je riječ o desetcima milijuna eura iskorištenih za promet i okoliš, zbog čega bi slika o korištenju fondova EU-a za njihove jedinice bila znatno drukčija.

Ribić je podsjetio na podatke koje ima, i javno ih objavljuje, RRA o projektima na području Osječko-baranjske županije. Do sada su u toj županiji, prema podacima koje ima RRA, odobrena ukupno 493 projekta, čija je vrijednost 338,57 milijuna eura. Točnije, iz programskog razdoblja 2007. - 2013. prijavljena su 464 projekta (349 provedenih, 115 u provedbi) ukupne vrijednosti 268,68 milijuna eura. Iz programskog razdoblja 2014. - 2020. prijavljeno je 29 projekata (u provedbi), čija je vrijednost 69,89 milijuna eura.

- U našoj županiji ima i više projekata, o kojima mi nemamo podatke, jer ne postoji obveza, primjerice, nekih nevladinih organizacija ili poduzeća koji realiziraju EU projekte da nam ih prijave. U svakom slučaju, ovo je dobra utakmica u kojoj se mogu natjecati sve općine, gradovi i županije. Svakako zaslužuju čestitke svi oni koji su povukli sredstva iz EU-a, a svi oni koji u proteklih deset godina nisu povukli ni lipe iz EU-a fondova doista bi se morali zamisliti što rade na svojim dužnostima - zaključuje Ribić.