Hrvatski voćari od Vlade traže hitnu reakciju i pomoć u sanaciji šteta zbog nedavnog mraza, primjerice financijsku pomoć radi održavanja voćnjaka do iduće berbe, oslobađanje plaćanja zakupa i najma državnog zemljišta, kao i komunalnih i inih naknada, istaknuto je na sjednici Predsjedništva i Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice.

Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice Željko Ledinski kazao je da se štete od mraza, koji je voćnjake opustošio 26. travnja, procjenjuju na 150 milijuna eura, a zajedno s onima povrtlara i ratara te se štete procjenjuju na više od 300 milijuna eura.

Od hrvatske Vlade traži hitnu reakciju kako bi se bar djelomično oporavili. Tako, osim financijske pomoći, od vlasti traže i donošenje niza mjera kako bi se ublažilo katastrofalno stanje, poput oslobađanja plaćanja zakupa i najma državnog poljoprivrednog zemljišta, komunalnih naknada, doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Isto tako, traže da im se preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) otpišu postojeći nepovoljni krediti te im se omogući nova kreditna linija radi sadnje novih voćnjaka.

"Voćari će se morati zaduživati, ali ne znamo gdje jer kreditnih linija za nas nema", naglasio je Ledinski. Istaknuo je i kako uz te kratkoročne mjere voćari traže i dvije dugoročne mjere - donošenje strategije voćarstva te izgradnju dostatnih hladioničkih kapaciteta od oko 200 tisuća tona, pod povoljnim uvjetima, uz mogućnost hitnog apliciranja na fondove ruralnog razvoja. Ledinskog, ali i članove Kriznog stožera, čudi što hrvatski ministar poljoprivrede Davor Romić, za razliku od kolega iz regije, nema ni približno točan uvid, odnosno podatke o šteti prouzročenoj mrazom.

"Evidentno je da je naš proces prikupljanja podataka birokratiziran i usporen, susjedna Austrija već je nakon četiri dana od nepogode Europskoj uniji podnijela zahtjev za odštetom", rekao je Ledinski, procjenjujući kako će na hrvatskim policama ove godine prevladavati uvozno voće, dobrim dijelom i iz Srbije.

Ledinski se osvrnuo i na problem neosiguravanja voćnjaka.

- Jako malo voćara osigurava svoje voćnjake zbog previsokih premija koje se kreću između 15 do 20 posto od ukupnih prihoda, što iznosi od 15.000 do 20.000 kuna po hektaru. Razlog tomu je loš pravilnik koji je Ministarstvo poljoprivrede za mandata Tihomira Jakovine radilo u korist osiguravajućih kuća, a ne proizvođača voća. Prijašnji model osiguranja, prema kojem je 25 posto premije sufinancirala država, 25 posto jedinice lokalne samouprave, a ostalo samo voćari, bio je puno prihvatljiviji i više se voćnjaka osiguravalo - kaže Ledinski.

Traže sastanak s premijerom

Istaknuto je i kako je Hrvatska voćarska zajednica iznimno nezadovoljna i provođenjem mjera ruralnog razvoja, jer se ni nakon dvije i pol godine od donošenja mjera stvari još ne pomiču s mrtve točke.

Voćari će stoga uskoro tražiti sastanak s resornim ministrom Davorom Romićem, ali i s predsjednikom Vlade Tihomirom Oreškovićem kojeg žele upoznati sa stanjem u voćarstvu. I Hrvatska voćarska zajednica izrazila je nezadovoljstvo što se na temelju pravilnika i natječajem za Mjeru 4. Programa ruralnog razvoja pogodovalo velikim proizvođačima zbog čega je EU zamrznuo sva sredstva za tu mjeru, a za to smatraju odgovornim bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu. Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Željko Banjavčić izjavio je da se ne zna što je voćarima donijelo više štete - ovogodišnji mraz ili činjenica da ne povlačimo novac iz Europske unije. Banjavčić tvrdi i da hrvatski voćari uz ovakvu poreznu presiju ni približno ne mogu konkurirati europskim.