Objavljeno 23. svibnja, 2016.
Vrijeme od 15. svibnja do 1. lipnja agrotehnički je rok za sadnju batata
MARJANČACI/KITIŠANCI – Sve uočljivije promjene klime, prehrambenih navika, načina života i ćudljivog tržišta, nužno zahtijevaju i promjene u načinu života i proizvodnje hrane. Nažalost, premda sve te mijene idu velikom brzinom, teško se oteti dojmu da im se ovaj drugi segment presporo i nedovoljno prilagođava te da se na domaćim oranicama rijetko sreću nove ratarske kulture koje su dokazano traženije i profitabilnije od tradicionalnih žitarica, ali za koje se domaći proizvođači rijetko odlučuju.
Poznatiji kao “slatki krumpir”
Jedan od hrabrijih i odvažnijih uzgajivača koji je stare navike odlučio zamijeniti kulturom koja se traži na tržištu i 28-osmogodišnji je Josip Kokić iz Marjančaca, koji je kućni budžet za svoju četveročlanu obitelj odlučio podebljati – sadnjom batata!
Riječ je o biljci koja je za domaće pojmove još uvijek prava enigma, iako je zapravo riječ o kulturi koja je mnogostruko iskoristiva i koja bi se zbog svojih svojstava trebala nalaziti mnogo više na našim stolovima, a zbog profita koji je moguće ostvariti njenim uzgojem i na domaćim oranicama. Poznatiji kao “slatki krumpir”, batat se najviše uzgaja u Kini, gdje se ostvaruje čak 80 posto njegove svjetske proizvodnje. Ova visokoenegetska kultura s mnogo škroba, a malo šećera, iznimno zanimljiva okusa i bogata mineralima i vitaminima poput kalija, kalcija, magnezija i željeza, te vitamina A, B, C, E, opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima, a jedna od najvećih vrijednosti mu je velika količina beta-karotena. Vrlo često konzumiraju ga dijabetičari kojima je batat izvrsna zamjena za krumpir, a zbog slatkastog okusa obožavaju ga i mala djeca.
Kako je vrijeme od 15. svibnja do 1. lipnja agrotehnički rok za sadnju batata, u ovaj veliki posao krenuo je i Josip Kokić zajedno s rodbinom i prijateljima. Na pripremljenih dva hektara oranice u Marjančacima, koje mu je iznajmio brat Miroslav, Josip je ovih dana posadio 40.000 sadnica narančastog, bijelog i ljubičastog batata, za kojeg je sadnice nabavio od jedne zagrebačke tvrtke koja se ugovorno obvezala s njim kontrolirati tijek uzgoja, te nakon toga otkupiti sve proizvedene količine po sada već poznatoj cijeni od četiri kune za kilogram.
Nema prirodnih štetnika
- U ovom poslu računica je vrlo jednostavna i čista. Za jedan hektar potrebno je 20.000 sadnica batata koje s PDV-om koštaju 2,15 kuna. Uz foliju i sustav navodnjavanja te nadničare koji su mi potrebni za ovaj posao, ulaganje u hektar površine stajat će me oko 50.000 kuna. S obzirom na to da prinosi batata iznose oko tri do pet kilograma po sadnici, na dva hektara očekujem oko 60 tona prinosa, odnosno 240.000 kuna - računa Josip, koji bi nakon svega 90 dana vegetacije ove biljke “na čisto” trebao imati oko 140.000 kuna, što je i bez poticaja višestruko isplativija proizvodnja od žitarica.
Premda je riječ o zahtjevnoj investiciji, Josip je vrlo inventivan te je zajedno s puncem napravio i vlastiti stroj za postavljanje folija i gredica, što mu je znatno olakšalo i ubrzalo posao, a uskoro kreće i u realizaciju izrade vlastitog stroja za vađenje batata. Poslovni planovi poduzetnog Josipa idu i korak dalje, jer on ne planira samo prodavati batat kao poluproizvod, nego od njega proizvoditi i sokove pomiješane s jabukom, mrkvom i ciklom, i kao ekološki proizvod plasirati ih na tržište (s obzirom na to da batat ne treba niti tretirati, jer nema prirodnih štetnika).
- Godinama pomažem bratu u poljoprivredi i znam za probleme i neizvjesnost koji su neizostavno vezani uz tradicionalne kulture, i zato sam uvjeren da batat i druge nove, slične kulture koje se tek probijaju na naše tržište, definitivno imaju budućnost - poručuje mladi uzgajivač, čiji će primjer i dobra iskustva u bližoj budućnosti zasigurno slijediti i još nekolicina budućih uzgajivača koji budno prate svaki njegov korak na oranici pod batatom.
Lidija ANIČIĆ
Čips “Made in Valpovo”
Za pokretanje ove velike priče s batatom, kojeg želi prošiti na što veće površine i od Valpovštine stvoriti brend za proizvodnju batata, kao što je Međimurje sinonim za proizvodnju krumpira, najzaslužnija je valpovačka poduzetnica Jelica Štrok, koja se danas sprema krenuti u sadnju batata i na svojoj oranici u Kitišancima. Batat sadi već petu godinu zaredom, kaže da zbog takve svoje odluke nikada nije požalila i neprestano širi i povećava površine na kojima ga uzgaja. Njena je vizija da bi se povećavanjem površina pod batatom u Valpovštini, ali i šire, stvorili svi potrebni preduvjeti da se u budućnosti krene i u pregovore s današnjim velikim domaćim proizvođačima čipsa od krumpira, kako bi otkupili domaći batat i od njega proizvodili čips “Made in Valpovo!”
Planira
proizvoditi i sokove pomiješane s jabukom, mrkvom i ciklom kao ekološki proizvod