Dolaskom toplijeg vremena epidemiolozi i drugi liječnici svake godine upozoravaju na pojavu krpelja koji, nose li u sebi virus, mogu svojim ubodom osobu zaraziti za život opasnim krpeljnim meningoencefalitisom.

- Riječ je o teškoj bolesti mozga koja izaziva invaliditet, a nerijetko i smrt. Međutim, dobra je vijest da protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji cjepivo, ali dobro je i to što u Osijeku i okolici, primjerice u Baranji, nemamo krpelja kod kojeg je pronađen ovaj virus. Ima ih u spačvanskim šumama, na području Našica, Bilogore, Papuka, i dalje prema Karlovcu, no na području Osijeka nismo izolirali zaraženog krpelja - pojašnjava prof. dr. sc. Josip Milas, voditelj Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.

Za razliku od virusnog krpelja, koji u sebi nosi bakteriju i može prenijeti Lyme boreliozu, poznatiju kao lajmsku bolest. Protiv nje cjepiva nema, nego se liječi antibioticima, a dr. Milas stoga savjetuje da se prilikom eventualnog uboda krpelja nužno prate promjene, a krpelj s tijela ukloni tako da se zarotira i lagano izvadi. Ako se na mjestu uboda pojavi crvenilo koje ne prestaje nekoliko dana, uputno je javiti se liječniku primarne zdravstvene zaštite. Dr. Milas kaže da su prognoze izlječenja u pravilu vrlo dobre javi li se osoba liječniku na vrijeme. Ako se pravodobno ne liječi, lajmska bolest može prijeći u kroničnu i izazvati probleme sa zglobovima.

Kako bi prevenirali ubod, osobe koje često borave u prirodi i visokoj travi te u šumama trebaju odjenuti, savjetuje dr. Milas, odjeću dugih rukava s pasicama oko zglobova. Uputne su i kape, a po dolasku kući iz prirode treba presvući odjeću i oprati je na visokoj temperaturi te zamoliti ukućane da pregledaju tijelo kako se ne bi dogodilo da se krpelj ipak uvukao. Ono što također može prevenirati ubod je i preparat koji redovito koriste profesionalci, a riječ je o sredstvu koje se, prema pojašnjenju dr. Milasa, dozira u koncentratu u stroj za pranje rublja. Sredstvo nije štetno za čovjeka, no odbija krpelje.

Inače, posljedice krpeljnog meningoencefalitisa ozbiljnije su pa je u slučaju čestog boravka u prirodi uputno primiti cjepivo.

- Cjepivo je u zemljama poput Švicarske, Austrije ili Italije obvezno, a kod nas nije jer bolest nije toliko raširena. Mi uglavnom cijepimo profesionalce, djelatnike Šumarije, HEP-a i lovce koji često borave u prirodi. Tko god se želi cijepiti, može doći. Cjepivo nije besplatno - jedna doza stoji 300 kuna, a primarno cijepljenje podrazumijeva tri doze u devet mjeseci te docjepljivanje svake treće godine. Ove sezone cijepit ćemo sigurno 200-tinjak profesionalnih djelatnika - kaže dr. Milas.