Pčelarstvo se godinama smatra jednom od relativno uređenih i dohodovnih izvoznih grana hrvatske poljoprivrede, i to unatoč tomu što se domaći med pretežito izvozio u bačvama diljem Europske unije gdje su ga miješali s lošijim te prepakiravali i na tržište plasirali kao svoj.

Izvoz meda u bačvama i dalje ide, kako kaže Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, iako se pčelari godinama bore za to da se naš med brendira, a kao najsvježiji primjer navodi kako kvalitetan slavonski med Talijani, otkupljuju od naših pčelara i prodaju kao svoj ekološki.

Stojanović ističe kako je slavonski med najkvalitetniji, a da mu je otkupna cijena najniža u Hrvatskoj.

- Kilogram bagremovog meda otkupljuje se po 30-ak kuna kilogram, a u ostalim dijelovima Hrvatske otkupna mu je cijena oko 40 kuna kilogram - kaže Stojanović.

Kako doznajemo, ove će se godine na prinos meda po košnici znatno odraziti zimski pomor pčela te pojava kasnog mraza od kojeg su stradale neke medonosne vrste.

- Uljana repica bila je solidna, iskusniji pčelari dobili su između 10 i 15 kilograma meda po košnici. Bagrem nije kritičan, promrznuo je oko Bilogore. Kod nas u jednom danu sredinom prošlog tjedna pčelari su imali dva kilograma bagremovog meda po košnici, a dan poslije četiri kilograma. Amorfa koje najviše ima oko Okučana potpuno je smrznula - kaže Stojanović.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže kako se ipak očekuje da će i ove godine doći do porasta izvoza.

- Primjerice, prošle je godine izvezeno 400 tona u vrijednosti 1.801.479 eura, a godinu prije, 2014., samo 196 tona u vrijednosti 869.614 eura. Ono što je ovdje važno istaknuti jest da je naš med i dalje na visokoj kvaliteti, izvozna mu je cijena u prosjeku oko 4,5 eura po kilogramu, a najjača izvozna tržišta su i dalje Njemačka, Italija, Slovenija i Bosna i Hercegovina - kaže Nad te dodaje kako i uvoz ima trend rasta.

U 2014. godini bilo je uvezeno 549 tona meda u vrijednosti 1.264.000 eura, a 2015. godine uvezene su 962 tone u vrijednosti 2.368.713 eura.

- Tako je i nadalje negativna devizna platna bilanca, što nije bilo unatrag pet godina. Još postoji latentna opasnost od uvoza meda iz Kine koji u strukturi uvoza sudjeluje s čak 70 posto, a prosječna uvozna cijena meda je 2,46 eura - kaže Nad.

Dodaje i kako se ova godina može okarakterizirati kao jedna od težih s dosta uginuća pčela. Međutim, broj pčelara i dalje raste zbog rasta nezaposlenosti jer se mnogi odluče baviti pčelarstvom kako bi si osigurali egzistenciju.

U prilog tvrdnji porasta broja pčelara govore i podatci kojima raspolaže Milan Kramer, predsjednik suda časti Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS-a).

Naime, Kramer navodi da se u posljednjih 18 godina na području Osječko-baranjske županije broj pčelara povećao za čak pet puta. Te podatke potkrepljuje, kako ističe, podatcima iz 1998. godine kada je zbog besplatne podjele lijekova pčelarima (u kojoj je i osobno sudjelovao) bilo evidentirano na području cijele Osječko-baranjske županije samo 148 pčelara, a trenutno ih je u evidenciji 850, s tim da, prema Kramerovim riječima, oko 10 posto onih koji se bave pčelarstvom nije evidentirano.

“Kako nam govore iskusni pčelari, rastu broja pčelara vjerojatno je pomogla i recesija, ali i sustav potpora. Od samostalnosti Hrvatske pčelarima je na raspolaganju četvrti oblik potpore, u kojem pčelar aplicirajući u mjerama 1-6 Programa ruralnog razvoja može dobiti 50 % povrata uloženih svojih sredstava. Zbog toga je vjerojatno hit biti pčelar”, piše na http://radilica-osijek.hr/radilica Milan Kramer.