Objavljeno 21. svibnja, 2016.
Hrvatska ne smije pristati na ulogu lokalnog touroperatora za izbjeglice, kaže Gjenero
Hrvatska sa zanimanjem prati aktualne nesuglasice između Turske i Europske unije oko toga čime bi u budućnosti trebali nadograđivati postojeći stupanj suradnje i kako nastaviti tursko približavanje Uniji.
Turska je zasad uspješno zaustavila izbjeglički val. No, neizvjesno je što će se događati ako planiranog sporazuma dviju strana ne bude.
- Čini mi se da se Europska unija prema Turskoj odnosi vrlo neodgovorno. Turska je ozbiljna zemlja na rubu EU-a, vrlo ozbiljnih kapaciteta i svjesna svojih potencijala. Današnja pozicija Turske u velikoj je mjeri prouzročena tvrdoglavim odbijanjem politike Angele Merkel da se ozbiljno razgovara o njezinu pristupanju EU, u razdoblju kada je to za Tursku bilo izrazito važno. Zbog loše vođene politike, sporazum EU-a s Turskom je ugrožen i vrlo je vjerojatno da će doći do njegova pucanja. Hoće li to biti u lipnju ili nešto kasnije, nije dobro nagađati - kaže politički analitičar Davor Gjenero.
On podsjeća da je glavni turski zahtjev liberalizacija viznog sustava za turske državljanje, što, kaže, europske interese ni na koji način ne bi ugrozilo niti dovelo do vala useljavanja u zapadnu Europu, nego bi pojačalo turske ekonomske potencijale i turskom predsjedniku dalo argument o uspješnosti njegove politike.
Na pitanje u kojoj mjeri ima razloga za zabrinutost i u Hrvatskoj i može li to dovesti do novog izbjegličkog vala, Gjenero odgovara kako ima velikih razloga za zabrinutost, uz napomenu da se tu teško može bilo što planirati.
- Što god se događalo, Hrvatska ne smije pristati na ponavljanje politike naše prošle administracije, pretvaranja u lokalnog touroperatora, gdje je Hrvatska samo organizirala ubrzani transport izbjeglica preko svog teritorija. To nije nikakav humani pristup, nego pokušaj izbjegavanja preuzimanja europskih obveza i prebacivanja tereta krize na susjedne zemlje, članice EU-a. Ta politika nam ne bi bila ponovno tolerirana, ovaj put bi mađarski, slovenski, ali i austrijski i njemački odgovor bio puno žešći nego prošli put - kaže Gjenero.
Politolog Vedran Obućina pesimističan je spram toga da će se planirani sporazum između EU-a i Turske potpisati u lipnju, bar u tom obliku. Čini mu se da će EU preusmjeriti novac prema Grčkoj te da će “brana” biti na grčkoj obali i otocima. I to zato što je u Turskoj “maknut” bivši premijer Ahmet Davutoglu, s kojim je Europa imala određeni stupanj razumijevanja.
- Smjer kojim će Turska ići vidjet će se bolje već u nedjelju na skupštini vladajuće Stranke pravde i razvoja. Erdogan je jasan. Njemu Europa trenutno ne treba. Pa mu i priča s olakšavanjem viznog režima nije prijeko potrebna, niti ima volje krenuti prema ključnim reformama koje Europa traži kao zalog za pridruživanje. To ne znači da Turska neće surađivati, ali mislim da će više ona određivati tu suradnju nego što EU ima načina usmjeravati Tursku. Ona vodi snažniju politiku pa će biti više onako kako to Ankara kaže nego kako Bruxelles želi. Turska i dalje ima golem broj izbjeglica. Postoji opasnost da se razvije nova izbjeglička ruta i zaobiđe čvrstu grčko-makedonsku granicu. Najave su da će se, ako dogovora ne bude, sredstva prebaciti Grčkoj, što bi ponovno dovelo do stvaranja prihvatnih centara na teritoriju Unije, što je EU želio pod svaku cijenu izbjeći. Jako je teško reći hoćemo li i kod nas opet gledati velike kolone izbjeglica. Problema će biti, ali oni će biti južnije od nas. Mi ćemo morati u smislu našeg iskustva tu pridonijeti i pomoći Grčkoj, Makedoniji ili Bugarskoj - smatra Obućina.
Igor BOŠNJAK
NEPRAVEDAN ODNOS PREMA MAKEDONIJI
- Sporazum EU-a i Turske jest ugrožen i pitanje je kako će se nastaviti politika Grčke i koliko dugo će Makedonija uspjeti nastaviti voditi svoju sadašnju politiku. Kada govorimo o neodgovornosti europske politike, onda se ta neodgovornost itekako zrcali na odnosu EU-a prema Makedoniji. To je država koja je zaslužila snažnu potporu europeizaciji, prvi put s Ohridskim sporazumom, a najmanje drugi put sada, s konstruktivnom politikom zatvaranja granica i zaustavljanja “balkanske rute” izbjeglica. Rezultat toga je da EU pridonosi političkoj nestabilnosti u toj zemlji umjesto da joj pomaže. I to jesu razlozi da možemo biti zabrinuti novim otvaranjem izbjegličkog vala - ističe Gjenero.
SPREMNI NA “POLITIČKU PRODAJU”
- Sklon sam vjerovati da bi Bruxelles i prešao preko zahtjeva za reformom u smislu poboljšanja građanskih i političkih prava, pa i pristao na poboljšani vizni režim, ako bi se Turska obvezala na zadržavanje izbjegličkog kretanja. To svakako govori koliko je Bruxelles u stanju pragmatičnosti i na neki način “političke prodaje” vlastitih vrijednosti, koje su ionako poljuljane. Europa bi željela da Turska bude prozapadno orijentirana, no pokazuje se da je Erdogan skloniji krenuti više prema istoku i postati jedna od glavnih regionalnih snaga Bliskog istoka - ističe Obućina.