Iznos od 225 milijuna kuna teško je i zamisliti, no prema istraživanju koje su proveli osječka liječnica, dr. Darja Nelken-Bestvina, dr. Željko Vojvodić, liječnik iz Bijelog Brda, te Zagrepčanka, dr. Mladenka Vrcić-Keglević uime Zaklade za razvoj obiteljske medicine, upravo toliko se u Hrvatskoj troši na bezreceptne lijekove.

Od navedenog iznosa, čak 85,5 milijuna kuna odnosi se na potrošnju paracetamola, a slijedi aspirin na koji građani troše 50,6 milijuna, dodatnih 17,4 milijuna na Andol, 9,8 milijuna na Gastal, nešto više od osam milijuna na vitamin C...

- Kad smo nakon opsežnog istraživanja vidjeli ukupnu potrošnju, zaključili smo kako imamo opravdani razlog poručiti da ti podatci trebaju biti zvono za uzbunu. Mi, liječnici, ne znamo što naši pacijenti kupuju i onda dođemo u situaciju da pacijent dobije alergiju ili kakav gastroproblem, pa čak i gore smetnje. Potom mi posumnjamo na već propisane lijekove pa ih izbacujemo ili mijenjamo, a zapravo pacijenti uzimaju preparate za koje katkad ni oni sami ne znaju kakvi su - ispričala nam je dr. Nelken-Bestvina. Osobno je, kaže, imala pacijenta koji je dvije godine uzastopno svakodnevno uzimao Aspirin od 300 mg, zbog čega je mogao dobiti krvarenje ili promjene na koži jer o uzimanju toga lijeka nije obavijestio svog liječnika primarne zdravstvene zaštite, ispričala nam je naša sugovornica.

Ističe kako pacijenti i u Osijeku uzimaju velike količine preparata koje su im preporučili drugi konzumenti tvrdeći kako određeni preparat rješava zdravstveni problem u nekoliko dana. Neki od pacijenata pak kažu da su vidjeli reklamu za “čudotvorni” lijek pa svoje zdravstvene probleme pokušavaju riješiti kupujući ih u vjeri u izlječenje. Ima i onih pacijenata, iz iskustva govori dr. Nelken-Bestvina, koji kupuju dva lijeka istog sastava pod različitim tvorničkim imenom, pri čemu kad kupe drugi ne odustaju od trošenja prvog, nego istodobno piju oba?!

Iako ističe odličnu suradnju s ljekarnicima, naša sugovornica ističe da i oni, iako daju odgovarajuće savjete, ne mogu znati što sve građani koriste od lijekova, onih što im je prepisao liječnik i onih koje su sami odlučili uzimati.

- Često ni pacijenti ne znaju koje su sve lijekove kupili i što sve uzimaju. Stoga, iako smo se šokirali kad smo vidjeli rezultate, jer toliku potrošnju ipak nismo očekivali, uopće nismo sumnjali da su podatci autentični. Naime, iako nismo mogli istraživati prema regijama, nego samo na razini Hrvatske, prema ponašanju pacijenata iz Osijeka razvija se cijeli model i praksa. Najveći je problem u tome što nam se pacijenti ne javljaju i mi, liječnici, nemamo uvid u to što sve koriste mimo terapije koju smo im mi dali. To može katkad biti kontraproduktivno za njihovo zdravlje koje su kupnjom tih bezreceptnih lijekova željeli sačuvati, a zapravo su ga pogoršali - zaključuje dr. Nelken-Bestvina.