Novosti
UNATOČ PRIJETNJI KAZNOM

Lovrinović: Izmjene Zakona o HNB-u uskoro pred zastupnicima
Objavljeno 20. svibnja, 2016.
Reviziju poslovanja ima gotovo svako javno tijelo. Zašto je ne bi imao i HNB, pita se Lalovac

Prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, unatoč upozorenju iz Europske središnje banke, pojavit će se ubrzo pred saborskim zastupnicima.

Potvrdio je to našem listu saborski zastupnik Mosta Ivan Lovrinović, podsjetivši kako je Sabor prije približno dva tjedna donio odluku da izmjene Zakona o HNB-u idu po hitnom postupku. On napominje kako bi eventualni pokušaj otezanja ili opstrukcije donošenja zakonskih izmjena mogao izazvati “ozbiljne komplikacije u sadašnjem ionako teškom političkom trenutku i tankoj većini” u Saboru.

Izmjene Zakona o HNB-u trebale bi uvesti obvezu da u HNB-u državna revizija jednom godišnje revidira financijska izvješća i ukupno poslovanje središnje banke, da Sabor raspravlja i glasuje o godišnjim izvješćima HNB-a te da se ograniči trajanje dužnosti guvernera i viceguvernera na najviše dva uzastopna mandata. Zanimljivo je kako je prijedlog zakonskih izmjena potpisalo 45 zastupnika iz devet stranaka (još je sedam manjinskih i nezavisnih zastupnika) i to iz HDZ-a (deset), Mosta (13), HDSSB-a, HSS-a, HSLS-a i HSU-a kao i Miodrag Demo (BM 365), Radimir Čačić (Reformisti), Mile Horvat (SDSS), Stipe Petrina, Gordana Rusak te manjinci Šandor Juhas, Ermina Lekaj Prljaskaj, Vladimir Bilek i Mirko Rašković.

Ograničiti mandat guvernera

U prijedlogu izmjena zakona navodi se kako je u većini zemalja EU zakonski uređeno revidiranje poslovanja središnje banke, ali ne i u Hrvatskoj. Napominje se i kako prema sadašnjem zakonu mandat guvernera i viceguvernera traje šest godina bez ograničenja, što im omogućava i “doživotni mandat”, a takva praksa, navodi se, nepoznata je u EU i svijetu. Predlagači navode kako primjerice “jedan viceguverner HNB-a obavlja tu dužnost već 25 godina, a više njih su u trećem mandatu kao viceguverneri i članovi Savjeta HNB-a”.

Međutim, iz Europske središnje banke nedavno su pismom upozorili hrvatsku Vladu kako su nacionalna tijela kod donošenja propisa iz nadležnosti ECB-a dužna savjetovati se s ECB-om. Drugim riječima, da se Prijedlog izmjena Zakona o HNB-u ne smije naći u Saboru prije negoli je o njemu svoje mišljenje dao ECB “kako bi se omogućilo Hrvatskom saboru da uzme u obzir mišljenje ECB-a prije donošenja svoje odluke o propisu..." O povredi ove obveze ECB je obavijestio Europsku komisiju koja može od hrvatske Vlade tražiti očitovanje o tom slučaju, pa i novčano kazniti Hrvatsku.

Zajednička inicijativa

Lovrinović je podsjetio kako je inicijativu za izmjene u postojećem Zakonu o HNB-u potpisalo 45 zastupnika u Saboru iz devet različitih stranaka. Ističe da već to govori kako je to pitanje i inicijativa prepoznata kao zajednička i da su izmjene nužne.

- Godinama je funkcioniranje HNB-a neusklađeno sa standardima funkcioniranja ECB-a i nacionalnih središnjih banaka u EU, što narušava transparentnost poslovanja. Samo su tri izmjene koje se trebaju unijeti u novi Zakon o HNB-u, a to su: obveza redovite godišnje revizije poslovanja HNB-a od strane ureda za državnu reviziju, obveza redovitog godišnjeg izvještavanja Sabora uz glasovanje te da svatko može biti u rukovodstvu HNB-a najviše dva mandata. Sasvim je jasno da su to minimalni standardi funkcioniranja svake središnje banke u EU, pa naši zahtjevi za takve promjene ničim ne ugrožavaju postojeću legislativu na razini EU-a. Postoji još neusklađenosti u postojećem Zakonu o HNB-u koje su ozbiljnije naravi, pa smo se upravo zbog nužnosti konzultacija s Europskom komisijom i ECB-om ovom prigodom samo zadržali na tri spomenuta minimalna standarda - ističe Lovrinović.

Naglašava kako se ovim izmjenama ničim ne dovodi u pitanje samostalnost HNB-a u koncipiranju i vođenju monetarne politike.

- Šteta da Europska komisija i ECB nisu prije upozorili HNB da uskladi Zakon po kome posluje s legislativom europskog sustava središnjih banaka - zaključuje Lovrinović.

Bivši ministar financija Boris Lalovac (SDP), iako njegova stranka nije potpisnica ovog prijedloga, iznio je našem listu svoj osobni stav kojim se slaže s tim da uvođenje revizije koja će pokazati što je to radio guverner i na što troši novac HNB-a nema veze s poslovanjem središnje banke.

- Tu nema ni riječi o upletanju državnih vlasti u monetarnu politiku. Ako je Sabor donio Zakon o HNB-u i time središnjoj banci dao instrumente na osnovi kojih može poslovati, ne vidim zašto isti taj parlament od HNB-a ne bi mogao tražiti da javno objavi troškove poslovanja. Nije HNB iznad Sabora. Reviziju poslovanja ima predsjednica države, predsjednik Sabora i Vlade, gotovo svako javno tijelo. Pa zašto je ne bi imao i HNB? Zašto bi guverner bio iznimka i trošio bez kontrole? Valja podsjetiti kako je samo na osnovi tečajnih razlika HNB lani zaradio dvije milijarde kuna. Već sam jednom rekao u Saboru kako se HNB ponaša kao da nije hrvatska i kao da nije narodna - podsjeća Lalovac.

Igor MIKULIĆ
GUVERNER SE BOJI ONOGA ŠTO BI MOGLA OTKRITI REVIZIJA

Jedan financijski stručnjak koji je želio ostati anoniman kazao nam je kako drži da je ECB reagirao prema Vladi samo zbog toga što se HNB žalio ECB-u prikazavši vjerojatno netočno predložene zakonske izmjene kao pokušaj nove vlasti da smanji neovisnost HNB-a. “Valja reći kako u HNB-u nije bilo revizije punih 25 godina i gotovo je sigurno da postoji bojazan guvernera kako će tu biti otkriveno mnogo toga što sadašnje i bivše vodstvo središnje banke ne bi željelo da se otkrije. Ima u tome istine da je HNB sve manje narodna, odnosno da štiti interese hrvatskih građana, a da je sve više produžena ruka ECB-a i da zastupa interese velikih banaka”, kazao nam je taj stručnjak.

Možda ste propustili...

HRVATSKE KOMPANIJE BIT ĆE MEĐU NAJPOGOĐENIJIMA

Veliki utjecaj rata na poslovanje

U SPOMEN-PARKU BREZOVICA OBILJEŽEN DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

Malenica: Antifašizam je dio identiteta i povijesti hrvatskog naroda