Mozaik
BE DIFFERENT BE STRONG

Irena Slovaček: San mi je u
Osijeku vježbati s tisuću ljudi
Objavljeno 20. svibnja, 2016.
Osijek je grad koji ima dušu, prekrasne maštovite ljude s golemim, neiskorištenim potencijalom

Ovog vikenda, dakle 20. i 21. svibnja, ponovno će se u osječkom TC Portanova održati najveća međunarodna sportska i rekreacijska konvencija u regiji, nazvana "Be Different Be Strong".

Tom prigodom razgovarali smo s glavnom organizatoricom Irenom Slovaček, licenciranom yoga i pilates instruktoricom, licenciranom Bodyskills i Metabolic Effect trenericom te međunarodnom prezentericom.

Kada i kako vam je pala na pamet ideja da u Osijeku organizirate međunarodnu sportsku konvenciju ovoga tipa koja, eto, doživljava već peto izdanje?

- Bavim se sportom od malena. Bivša sam gimnastičarka, a aerobikom i njegovim granama bavim se od srednje škole. Sport je moj život i taj sam entuzijazam htjela podijeliti s našim gradom i svim ljudima dobre volje. Vraćala sam se jednom prilikom s neke konvencije i pomislila kako mi je dosta praznih dvorana bez ostalih sadržaja gdje si doslovno prepušten sam sebi te sam odlučila napraviti neku vrstu festivala za sve građane. Bilo je komentara da je Osijek "mrtav grad" i pitanja što će mi takav projekt, ali entuzijazam je bio jači. Mislim da naš grad može ponuditi jako puno i presretna sam što imamo sve više sadržaja.

Koje su eventualne prednosti Osijeka pred, primjerice, Zagrebom, a koji su problemi s kojima se možda susrećete, a u hrvatskoj metropoli ne biste?

- Osijek je grad koji ima dušu, prekrasne maštovite ljude s golemim, neiskorištenim potencijalom. Organizacija je svake godine puno lakša s obzirom na to da su svi vanjski partneri spremni za suradnju, a i svijest sugrađana je iz godine u godinu sve jača pa je samim tim konvencija sve posjećenija. Što se tiče velikih gradova, tu vrijedi zakon velikih brojeva. Veliki grad automatski ima veće mogućnosti sponzorstva te naravno i veći odaziv vježbača, a kod nas je to moralo ipak ići drugim kanalima; dati ljudima ono nešto, a mi to definitivno imamo. Naš ritam života je sam po sebi usporeniji nego u metropolama pa se to onda osjeti i na samom eventu. Nitko nikuda ne žuri i svi "chillaju".

Što biste istaknuli kao posebnosti konvencije Be Different Be Strong?

- Spojili smo sport s ugodnim druženjem pa se stvorila friendly atmosfera, a drugo su vrhunska imena sporta koja dolaze isključivo zahvaljujući odličnim prijateljskim odnosima, što nam je opet dokaz da smo izvrsni domaćini. Svatko od prezentera koji se nagledao New Yorka, Londona, Ibize, Mallorce i sličnih mjesta na kraju kaže: "Računaj sa mnom i sljedeće godine!" To je velika čast, ali za mene i veliki izazov. Svake godine dati sve od sebe i još više. Dati im čaroliju prostora i energije. Strašno mi je važno da se prezenteri osjećaju kao kod kuće te da ni u jednom trenutku ne budu prepušteni sami sebi. Svi mi oni na kraju nude svoj dom kad jednom dođem u njihovu zemlju te mi time daju potvrdu da sam osim vrhunske usluge dala i dio sebe. Ove godine stižu vježbači iz Londona, Beograda, Sarajeva te udaljenih gradova Lijepe Naše. Svi računaju na profesionalnost organizacije, dobru zabavu, ali i izvrsno vino, rakiju, kulen i smuđ orli.

Poznati ste po tome da na konvenciji jako polažete na tematiku i vizualno uređenje, odnosno dizajn prostora u kojemu se konvencija održava. Tko su autori uređenja? Postoje li već neke ideje za iduću godinu?

- Različite teme scenografije spajaju vizualni identitet grada kojom pokušavamo svim posjetiteljima prezentirati naš grad. Uvijek želimo posjetitelje uvesti u čaroliju, a tematika se mijenja iz godine u godinu. Ekipa iz Plana B je dosad bila zadužena za njihovo ostvarenje. Najčešće gradimo od stiropora i drveta. Prošle godine mi je najavna fotka bila kako trčim po pruzi, jer je tema bila Osijek kao os, sjecište putova, pa su tračnice i vlakovi bili u prvom planu. Na fotografiji se uopće ne primjećuje da trčim po stiroporu. Iza mene se prašilo, a to je efekt bacanja brašna s tri strane. Ove godine posjetitelje vodimo na lijevu obalu Drave. Da, riječ je o Copacabani! Tamo ih još nismo odveli... Predlažem ponijeti i kupaće gaćice. A za iduću godinu, hm... imate neku ideju? (smijeh)

Koji je, vama kao organizatorici, neki konačan cilj ove konvencije? Koliko još ona može rasti?

- BDBS može rasti onoliko koliko su naši sugrađanu spremni prepoznati, podržati event i na kraju aktivno sudjelovati na njemu. Znam da nije lako promijeniti svoj stil i način života te promijeniti neke životne navike, ali mislim da bi svima trebao biti prioritet zdrav način života. Uvjerena sam da se svi možemo dva dana opustiti i dobro zabaviti. Uistinu sam dala sve od sebe da dovedem ovakve svjetske face, stvoriti od toga priču koja ima poruku, a sad je red na građanima da uzvrate svojim dolaskom. San mi je stati u našem gradu na naš stage i vježbati s tisuću ljudi.

Tomislav LEVAK
Moj dan traje oko 45 sati

Sami za sebe kažete kako ste vrlo svestrana osoba. Što ste sve po zvanju i čime se sve aktivno bavite?

- Aktivno sam mama blizanaca i to je ono najvažnije. Pokušavam im usaditi zdrave navike te im biti primjer da mogu postići u životu sve što god požele. Oboje se aktivno bave sportom. Dio dana provodim u školi gdje predajem njemački i engleski jezik, a večernje sate provodim u dvorani. Dio dana provodim obavljajući poslove u privatnoj tvrtki (Dimnjak, nap. a.) koju sam naslijedila od oca, a u slobodno vrijeme sam i sudski tumač za njemački i engleski. Vrijeme koje provodim s djecom, kao i vrijeme na poslu izuzetno cijenim i dajem svoj maksimum. Puno vremena provodim putujući zbog edukacija ili predavanja koje i sama držim, a svako putovanje mi donese neku životnu lekciju koju pokušavam prenijeti i djeci. Moj dan traje oko 45 sati, a te sate definitivno provodim punim plućima. Sve što radim u meni budi adrenalin i onaj poznati hormon sreće.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike