Ekonomija
CERTIFICIRANA PROIZVODNJU SADNICA

Od ove godine poticaji i za uzgoj autohtonih sorti šljive
Objavljeno 18. svibnja, 2016.

A utohtone slavonske sorte šljiva bijela kasna mirisava, cerićanka, motičanka, pintara, turkinja i valpovka će ove godine ući u certificiranu proizvodnju sadnica i dobiti biljnu putovnicu.

Rezultat je to desetogodišnjih napora Udruge proizvođača domaće šljivovice “Slavonka” i Zavoda za voćarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u Zagrebu, koji su predočeni u okviru okruglog stola “Utjecaj klimatskih promjena na tradicijske sorte šljiva”, održanog za studente smjera hortikulture i bilinogojstva na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.

- U kontaktu s Udrugom “Slavonka” krenuli smo u zajednički projekt identifikacije autohtonih tradicijskih ili, kako ih još zovu, zavičajnih sorti šljive, jer nas je zaintrigiralo od čega se zapravo ta slavonska šljivovica proizvodi. Čak sam i ja, kao agronom koji dugo godina radi u voćarstvu, uvijek mislio da se šljivovica proizvodi samo od sorte bistrice, ali na terenu se pokazalo da to nije tako - rekao je u svom izlaganju dr. sc. Predrag Vujević, ravnatelj Zavoda za voćarstvo HCPHS-a, predstavljajući projekt “Osiguranje sadnica autohtonih/zavičajnih sorti šljiva”. U okviru ovog projekta obišli su 31 lokaciju od Andrijaševaca do Voćarice i tražili stara stabla, uzimali plodove te obavili mjerenja 47 uzoraka u suradnji sa znanstvenim ustanovama i iz Zagreba i iz Osijeka.

- Na temelju dobivenih rezultata utvrđena je velika biološka raznolikost, jer smo odredili čak 31 različit genotip, što je golemo bogatsvo koje je teško pronaći čak i u svijetu. Hrvatska nije dovoljno štitila svoje prirodne resurse, ali zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede prije dvije godine pokrenut je nacionalni projekt stvaranja baze biljnih gena, u sklopu kojega mi na terenu pronalazimo stare sorte i genotipove, ne samo šljiva, nego i drugih voćnih vrsta, skupljamo pupove, cijepimo i proizvodimo sadnice i stvaramo kolekcije. Na taj način evidentiramo ih kao naše i čuvamo od zaborava - pojasnio je dr. sc. Vujević, ističući da ovako evidentirane sadnice mogu dobiti certifikat i biljnu putovnicu te ići u službene razmjene, ali i ostvariti određena druga prava, kao što su primjerice poticaji, jer su sadnice legalno proizvedene u rasadnicima, što do sada nije bio slučaj.

- Stabla smo obilježili i prijavili u Ministarstvo poljoprivrede na fitosanitarnu inspekciju radi utvrđivanja zdravstvenog stanja, te Zavodu za sjemenstrstvo da bismo utvrdili sortnu čistoću, a nakon toga slijedi prijava za odabir matičnih stabala. Rezultat je da ćemo za šest sorti ove godine moći ponuditi pupove rasadničarima za proizvodnju sadnica. Nadamo se da će u doglednoj budućnosti u certificiranu proizvodnju biti uključeno još više sorti - rekao je na kraju dr. sc. Vujević.

Mr. sc. Stjepan Galović, predsjednik UPDŠ-a Slavonka, potvrđuje da već imaju ponude rasadnika za proizvodnju certificiranih sadnica.

- Autohtone su sorte zanimljive za uzgoj osobito u sve težim klimatskim uvjetima kakvi dolaze, jer su već stotinama godina, još od Austro-Uugarske, od kada datira primjerice moj šljivik, “naučile” živjeti na ovim prostorima ne zahtijevajući ni “vode ni hrane”. Nema špricanja, nema gnojidbe, samo malo košnje prije skupljanja plodova - kaže mr.sc. Galović, dodajući kao iz Đakovštine javljaju da i ove godine nema straha za prinos, jer stare sorte uvijek rode.

- Nema godine kad stare šljive ne rode, čak i do 100 kg šljiva po stablu. Nadamo se da će ove nove certificirane sadnice dati i dvostruko više. Ovim ćemo sadnicama u staru austrougarsku proizvodnju unijeti suvremenu europsku tehnologiju i tako iskoristiti našu šansu u proizvodnju tradicijskih proizvoda za tržište. Jer ako zaokružimo da u Slavoniji imamo milijun stabala autohtonih šljiva, a bilo ih je i više, to je praktično milijun litara slavonske šljivovice - zaključuje Galović.

Renata PRUSINA
Pomaknuti vegetacijski rokovi zbunjuju otkupljivače

Uslijed klimatskih promjena više su prosječne temperature te ranije kretanje vegetacije i duža vegetacijska sezona, a oborine idu iz ekstrema u ekstrem, rekao je prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, dodajući kako se problem globalnog zatopljenja odražava u većoj mogućnost suše, ali i poplava, što su ograničavajući faktori proizvodnje. „Vegetacija počinje sedam dana ranije i traje sedam dana duže nego što je bilo uvriježeno. To praktično znači da bi po prinosima trebali imati bar 10 % više šećera u plodovima, a to znači i više rakije“, zaključuje prof. dr. sc. Stipešević.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U SLAVONIJI SE PROIZVODI NAJVIŠE VINA

Najkvalitetnija vina od kojih su tržišta daleko

2

SOLIDALIZIRALI SE S UGROŽENIM GOSPODARSTVIMA NA POTRESOM POGOĐENOM PODRUČJU 

Slavonski su poljoprivrednici donirali 50 tona stočne hrane

3

U FOKUSU IM JE IZVOZ

Grupa Končar planira rast prihoda od 10 %