Gastro
GASTRONAUTSKO DRUŽENJE U OZLJU KOD OBITELJI ŽGANJER

Mlada janjetina i vrhunska vina – melem za dušu!
Objavljeno 18. svibnja, 2016.
Restoran se u publikaciji Sto vodećih hrvatskih restorana nalazi već punih 19 godina

Bez nje nema ni jedne prave proslave i o njoj se pišu pjesme. Vrijeme je za janjetinu!

Pitomi Ozalj bio je novo odredište članova Kluba Gastronaut, a pozivu se odazvalo stotinjak ljubitelja gastro i enoljepota te istinskih hedonista. Bili su tu i novinari iz sedam država, vinari i kuhari (Stevo Karapandža, Željko Neven Bremec – novi predsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih zemalja), a iako nisu “janjeća brigada”, spremno su prihvatili izazov uživanja u tom delikatesnom jelu.

Vrhunskim domaćinima pokazali su se Grad Ozalj i obitelj Žganjer, čiji se restoran u publikaciji Sto vodećih hrvatskih restorana nalazi već punih 19 godina. Restoran Žganjer Jaškovo u cijeloj je regiji poznat po vrhunskoj janjetini i načinu poslovanja na koji je od ove otočne namirnice napravila i svojevrsni brand ozaljskog kraja. Tema skupa bila je Involvacija janjetine u povijest gastronomije Ozlja, što je dostojno dokumentirano kroz osam sljedova od janjetine. 

Odlična mi je priča da je brand malog off road mjesta između Karlovca i Zagreba ni više ni manje nego – čuvena otočna janjetina. Specijalitet kuće je janjetina koju se živu dovozi s otoka Paga i Krka, obrađuje u vlastitoj klaonici (ocijenjena 1. kategorijom po komisiji EU), i koju se neposredno prije dolaska gostiju peče na ražnju – ističe Karin Mimica, voditeljica Kluba Gastronaut, naglasivši da je to čisti dokaz da je čovjek koji voli svoj posao i dobro ga radi, najjači mogući marketing i meka za goste.

Ozalj su proslavili i svjetskom „štorijom“ s najvećom štrudlom na svijetu i ušli u Guinnessovu knjigu rekorda, a sve je to organizirano uz podršku turističkih zajednica destinacije Zeleno srce Hrvatske i brojnih volontera. Študla je bila duga 1479,38 metara. Ali, krenimo redom, gastronaute su zvale ozaljske vinske ceste i lokalni OPG-ovi i rado su se tim pozivima odazvali. U Matinom mlinu na rijeci Dobri degustirali su domaći kruh od raznih vrsta brašna, a večera na temu Njezino veličanstvo janjetina, počela je točno u 19 sati, i svi su odmah 'čuli' taj čarobni miris. Vina Zigante, Kutjevo d.d. i Zjelarević Vina Selekcija bila su pun pogodak. U svim sljedovima večere (izuzev deserta), može se kao namirnica koristiti janjetina i njena je primjena znatno šira od one najpoznatije u Hrvatskoj - janjetine s ražnja. Kroz jela, dijelovi janjeta kombiniraju se i poslužuju s domaćim namirnicama uzgojenima u ozaljskom kraju. Iako kontinentalna Hrvatska obiluje autohtonim sortama, na večeri se poslužuje mlada otočna janjetina koja se u Jaškovu u restoranu Žganjer priprema 25 godina, i usuđujemo se reći da je u ozaljskom kraju otočka janjetina, zapravo, postala svojevrsna autohtona namirnica, koliko god to kontradiktorno zvučalo.

Za početak uštipci punjeni janjetinom uz Zdjelarovićevu ZWS Žlahtinu 2015., da bi si nastavilo s delikatesnom janjećom paštetom s notom domaće marmelade od vilje kupine na tradicionalnoj beskvasnoj pogači uz Malvaziju 2014 Zigante. Uslijedila je kuhana janjetina i slatko zelje uz Rose 2014 Zigante te janjeća kobasica s hrenom. Janjeća jetrica na jaškovski (s kolutovima ozaljskog ekoluka i bakinim sirom s vrhnjem), uz Kupažu cabernet sauvignona i merlota 2014 Zigante sve je zadivila, baš kao i zapečeni fileki sa sirom uz ZWS Plavac rezerva 2013. Janjetina na način ozaljskih plemića (u crnom vinu i cimetu s njokima od mladog špinata, đumbira i ribizla), salata od cikle uz de Gotho Pinot crni 2012, Kutjevo bila je iduća delicija da bi uslijedila mlada i toliko spominjana krčka janjetina s ražnja s aromom autohtone bukovine, zlatne krumpirove polovice s povrćem zapečene na domaćoj masti, svježe ubrana zelena mješanca s grahom začinjena bučinim uljem i jabučnim octom uz Vrhunsku graševinu 2015, Kutjevo. Torta Katarine Zrinske nije od janjetine, ali je isto tako uskusna i bogata ozaljskim okusima uz slavonsko vino Maximo bianco 2013. iz Kutjeva. Kutjevačka vina pravi su melem za usta. Ne treba govoriti da se sve gore napisano događalo prvi dan. Drugi dan susreta za goste nije bio ništa manji užitak!

Zajednički tradicijski doručak Gospodarov fruštik bio je samo nastavak večernje priče s jelima sastavljenim od namirnica u krugu od jednog kilometra (Ruža jela). Ali, to je već tema neke druge priče. Prije odlaska svojim domovima, ti štovatelji fine hrane i pića obišli su vinarije Vrbanek, Lešćanec i Darko Vrbanek u Vivodini, upoznali Stari grad Ozalj te uživali u domjenku za kraj s autentičnim proizvodima regije uz vina Šostar i OPG Kovač.

Sve u svemu, bila je prekrasna sinergija svega i svačega, svi su sve dali od sebe i radujemo se budućim susretima – zaključila je uvijek vedra i raspoložena Karin Mimica.

Slobodan KADIĆ
Večer za pamćenje

Tijekom večeri program su obogatili i prikazi tradicionalnih plesova, nošnji i običaja od strane domaćina, a ni gastronauti nisu ostali dužni pa su svoju poeziju inspiriranu gastronomijom recitirali Budimir Žižović i Ivan Gligora, zapjevao je gastronaut operni pjevač Voljen Grbac, a višestruko nagrađeni sommelier Mario Meštrović prenio nam je preko mikrofona najnovije viceve iz sommelierskog miljea.

Što je Ruža jela?

 Kao što latice na ruži vjetrova pokazuju smjer i intenzitet vjetra na nekoj morskoj poziciji, tako Ruža jela svojim laticama pokazuje odakle dolazi namirnica i koliko je ima u određenom jelu – tako je svoj projekt 2008. predstavio Vlatko Ignatoski. Projekt Ruža jela – metoda prikaza geografskog podrijetla namirnica realiziran je i uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike