Na devetnaest stranica i s vrlo detaljnim obrazloženjima koje potpisuje Christina Borchmann, direktorica Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije (GU AGRI), Hrvatska je upozorena na nezakonitosti prilikom pokušaja dodjele potpora iz Programa ruralnog razvoja (PRR-a Mjere 4), u iznosu od 1,23 milijarde kuna.

Vezano uz slučaj oko revizorskog izvješća koje je stiglo 3. svibnja, ministar poljoprivrede Davor Romić, kojeg javnost proziva za odugovlačenje provedbe programa, još se nije očitovao, a na upite novinara o sudbini provedbe projekata ne odgovara. Budući da ministar šuti, za komentar smo zamolili Tomislava Tolušića, ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ujedno i člana Upravnog vijeća Agencije za plaćanje u poljoprivredi.

- Ministar poljoprivrede Davor Romić dobro vodi svoj resor i smatram da je zadnja osoba koja bi se trebala prozivati zbog (ne)provođenja, odnosno (ne)donošenja odluka o provedbi Mjere 4 Programa ruralnog razvoja. Sve ovo što se događa, tj. ne događa s Programom ruralnog razvoja, zakuhao je bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji nije imao hrabrosti provesti svoje nezakonite odluke. Vezano uz provedbu Programa ruralnog razvoja sporna su 21 umjetno stvorena društva i svi se pravi ludi. Hrvatska je jedina država u kojoj je nekome normalno osnovati tvrtku za deset kuna i potom povući pet milijuna eura - izjavio je Tolušić, te dodao kako ministar Romić čisti “SDP-ove brljotine i pokušava spasiti ono što je Tihomir Jakovina - grobar hrvatske poljoprivrede, napravio”.

Kao najizgledniji konačni scenarij oko Programa ruralnog razvoja, Tolušić kaže kako smatra da će netko iz prijašnje vlasti sigurno kazneno odgovarati.

Kad je riječ o pritisku javnosti koje se navodi u izvješću Europske komisije, tu je veliku ulogu odigrala Udruga OPG-a Život. Kako kaže Miroslav Kovač, tajnik te udruge, u kolovozu prošle godine izvijestili su Europsku komisiju o velikom broju nepravilnosti i nelogičnosti samog pravilnika, ali i u provedbi natječaja.

- Tražili smo i poništenje natječaja početkom ove godine te da se podvuče crta i napravi novi, pravedniji natječaj za razvoj hrvatskog sela. Smatramo da je dobro što je sve skupa izišlo u javnost i što su revizori Europske komisije pročešljali zahtjeve. Valja istaknuti da je EK zapravo spasio hrvatske porezne obveznike da ne plate loše odluke prethodne vlasti. Naime, da su donesene Odluke za mjeru 4.1.1. i da su sredstva dodijeljena korisnicima, prema uvjetima na čiju smo pristranost upućivali, kontrola EK bi kad-tad utvrdila nepravilnosti i mi bismo iz proračuna morali vratiti nenamjenski potrošen novac - kaže Kovač. Ovako, dodaje on, Hrvatska je za sada samo izgubila vrijeme, ali još uvijek ne i novac. “Prema tome, predlažemo poništenje natječaja za mjeru 4.1.1. što prije, pripremu novih pravilnika s mnogo nižim maksimalnim iznosom po projektu, raspisivanje novog natječaja, poštujući sve one zahtjeve koji su ranije podnijeti za tu mjeru, a ulaze u nove uvjete pravila. Cilj je da što više novca dođe do sela i seljaka i da se raspodjeli na što veći broj korisnika. Naravno, ostavljajući mogućnost da se i u idućim godinama raspišu natječaji za mjeru 4.1.1.”, zaključio je Kovač.

U izvješću koje posjeduje i Glas Slavonije, između ostaloga, navodi se kako su revizori Europske komisije u razdoblju od 8. do 12. veljače (baš kada je Davor Romić zasjeo u fotelju ministra poljoprivrede), utvrdili određene nepravilnosti u provedbi IPARD-a te u provedbi Mjere 4 Programa ruralnog razvoja. Najveće primjedbe kod provedbe Mjere 4 i dodjele odluka o isplati novca dane su, kako se navodi, zbog “ozbiljnih sumnji o stvaranju umjetnih uvjeta u odnosu na tri zahtjeva u tom prvom natječaju za Mjeru 4, jer su poduzeća kojima je dodijeljena odluka o isplati potpore osnovana tri mjeseca prije objave natječaja, imaju iste vlasnike, istu adresu provedbe, istu osobu za kontakt (koju zapošljavaju vlasnici), a tražili su iznose potpore koji su potpuno ili gotovo potpuno jednaki najvišim iznosima potpore za tu mjeru”.

Kako se dalje navodi u izvješću, Agencija za plaćanje, nakon pritiska javnosti, istražila je te slučajeve, ali nije utvrdila nepravilnosti, a i istražila je još osam slučajeva od više od 1200 podnesenih zahtjeva, ali nije ni jedan uputila drugim tijelima radi daljnjeg istraživanja. No, revizori GU-a AGRI-ja utvrdili su nepravilnosti i “smatraju da projekti koji ne zadovoljavaju kriterije utvrđene u Programu ruralnog razvoja u trenutku podnošenja zahtjeva moraju biti isključeni iz financiranja EU-a”.