Rak debelog crijeva ozbiljan je zdravstveni problem u zapadnim zemljama. Treći je uzročnik smrti od raka kod muškaraca (nakon raka prostate i pluća) i kod žena (nakon raka dojke i pluća). Godine 2012. u svijetu je dijagnosticirano gotovo 1,4 milijuna novooboljelih od te bolesti.

Prema podacima za 2012. godinu World Cancer Research Fund Internacional, Hrvatska se nalazila na 18. mjestu obolijevanja od raka ovog sijela sa stopom 32,9 oboljelih na 100.000 stanovnika, te na 10. mjestu po obolijevanju muškaraca sa stopom od 44,2 na 100.000 stanovnika.

U Osječko-baranjskoj županiji broj novooboljelih u razdoblju od 19 godina narastao je sa 116 na 100.000 stanovnika na 198 na 100.000 stanovnika, koliko je bilo novooboljelih 2009. godine.

Dokazano je da konzumacija crvenog i prerađenog mesa povećava rizik od nastanka raka debelog crijeva. Rizik raste za 17-30 % konzumacijom 100-120 g dnevno crvenog mesa, a 9-50 % povećanje rizika je povezano s konzumacijom 25-50 g dnevno prerađenog mesa. Prerađeno meso se definira kao meso koje je prerađeno na bilo koji način, osim smrzavanja, a pod tim se podrazumijeva sušenje i konzerviranje. Svjetski i Američki institut za istraživanje raka (The World Cancer Research Fund/American Institute for Cancer Research - WCRF/AICR) definira vlakna kao protektivni čimbenik u nastanku raka ovog sijela. Rizik od raka debelog crijeva smanjuje se za 10 % za svakih 10 g konzumacije ukupnih prehrambenih vlakana i žitarica dnevno. Devedeset grama dnevno cjelovitih žitarica (ekvivalent za tri kriške 100 % integralnog kruha) smanjuje rizik od raka debelog crijeva za 20 %. Unos 100-200 g voća i povrća dnevno smanjuje rizik za 10 %. Postoje dokazi da je konzumacija mlijeka u količinama iznad 100 g dnevno protektivna za nastanak raka debelog crijeva.

Debljina je povezana s povećanim rizikom od nastanka raka debelog crijeva. Rizik za nastanak raka debelog crijeva raste u muškaraca za 24-30 % po 5 kg/m2 povećanja indeksa tjelesne mase (ITM). U odnosu na muškarce normalne tjelesne težine (ITM manji od 25 kg/m2), osobe s prekomjernom tjelesnom težinom (ITM 25-29.9 kg/m2) imaju 23 % veći rizik od raka debelog crijeva, a pretili muškarci (ITM 30 kg/m2 ili više) imaju 53 % veći rizik. Ovakva povezanost debljine i rizika slabija je u žena; rizik od raka povećava se za 9-12 % po 5 kg/m2 ITM-a. Veći opseg struka povezan je s povećanjem rizika u muškaraca (33 % povećanje rizika za 10 cm povećanja opsega struka) i žena (16 % povećanje rizika za 10 cm povećanja opsega struka).

Tjelesna aktivnost je zaštitni čimbenik u nastanku raka debelog crijeva. Tjelesno aktivne osobe imaju manji rizik za 14-30 % u odnosu na osobe koje su slabije tjelesno aktivne.

Konzumacija alkohola povećava rizik od raka crijeva, čak i kod vrlo umjerene konzumacije. Rizik raste za 21 % kod dnevnog unosa alkohola od oko 1,6 do 6,2 jedinica (1,6 jedinica je manje od jedne standardne čaše crnog vina ili oko pola litre piva). Dokazan je porast rizika za 7 % za svakih 10 g dnevno konzumiranog alkohola.

Pušenje također povećava rizik za nastanak raka debelog crijeva. Pušači imaju 20-21 % veći rizik za nastanak ovog raka od nepušača. Rizik kod bivših pušača veći je za 25 % od rizika kod nepušača. Rizik se povećava s brojem popušenih cigareta na dan; od povećanja rizika 7-11 % za svakih 10 cigareta, do povećanja za 18 % kod pušača koji puše 20 cigareta dnevno. Ako su osobe mlađe počele pušiti, imaju znatno veći rizik za nastanak raka debelog crijeva.

Oko 5 % karcinoma debelog crijeva povezano je s obiteljskom adenomatoznom polipozom (OAP), sindromom polipa i nasljednim nepolipoznim rakom debelog crijeva (eng. hereditary non-polyposis colorectal carcinoma, HNPCC). OAP karakterizira prisutnost multiplih adenoma u crijevu, koji imaju 100 % rizik za malignu alteraciju nakon 40. godine života. Nasljedni nepolipozni rak debelog crijeva odgovoran je za 1-4 % karcinoma kolona. Osobe koje imaju ove nasljedne bolesti, koje su izazvane mutacijom određenih gena, imaju rizik za razvoj raka debelog crijeva oko 91 % u muškaraca i 69% u žena u dobi iznad 70 godina. Procjenjuje se da, osim ovih navedenih sindroma, genetski čimbenici pridonose oko 20 % pojavnosti raka ovog sijela. Osobe koje imaju u prvoj krvnoj liniji nekog oboljelog od raka debelog crijeva imaju dvostruko veći rizik za pojavu ove bolesti, a 70 % veći rizik za pojavu kolorektalnih adenoma.

U ranim stadijima raka debelog crijeva bolesnici mogu biti bez simptoma ili se mogu žaliti na nejasne bolove u trbuhu i napuhnutost, koji se mogu pripisati žučnom mjehuru ili peptičkom ulkusu. Pojavljuju se i manje promjene u radu crijeva, s rektalnim krvarenjem ili bez njega, koje se često odbacuje i/ili se pripisuje hemoroidima ili drugim benignim poremećajima. Rak na lijevoj strani kolona uglavnom izaziva naizmjenični zatvor i proljev, bolove u trbuhu te simptome opstrukcije, kao što su mučnina i povraćanje. Rak na desnoj strani kolona stvara nejasne bolove u trbuhu, koji se razlikuju od grčevitih bolova izazvanih opstruktivnim lezijama na lijevoj strani. Anemija koja nastaje zbog kroničnog gubitka krvi, slabosti, gubitka težine i abdominalne mase također može pratiti rak desne strane kolona. Simptomi raka rektuma mogu biti promjene u radu crijeva, osjećaj nepotpunog pražnjenja stolice, krvarenje i grčevi.

Zbog ovih se pokazatelja od 2007. godine u Hrvatskoj provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Otkrivanje raka debelog crijeva u ranom stadiju povećava vjerojatnost izlječenja i poboljšava kvalitetu života oboljelih osoba. Ciljna skupina su muškarci i žene u dobi od 50 do 74 godina starosti, a interval probira je dvije godine. Županijski zavod za javno zdravstvo koordinira provedbu Programa u našoj županiji. Stanovnici predviđenih godišta dobivaju na kućne adrese pristanak na testiranje koje je potrebno potpisati i vratiti besplatnom kuvertom u Zavod za javno zdravstvo. Sve osobe koje nam vrate potpisani pristanak dobivaju na kućnu adresu testove na nevidljivo krvarenje u stolici, edukativni materijal i anketni upitnik. Ispunjene testove zatim poštom vraćaju u Zavod. Sve osobe koje su pozitivne na test na nevidljivo krvarenje u stolici upućuju se na kolonoskopski pregled u Kliničkom bolničkom centru u Osijeku.

U tijeku je treći ciklus pozivanja u okviru Preventivnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Na kućne adrese osoba rođenih 1941., 1942., 1943. i 1944. godine poslano je više od 12.000 prvih poziva.

Ranim otkrivanjem uz maligne, otkrivamo i premaligne promjene, najčešće polipe koji s godinama maligno alteriraju. Vodite računa o svom zdravlju! Odazovite se na Preventivni program! Rano otkriveni rak debelog crijeva izlječiv je u 90 % slučajeva.