ĐAKOVO – Dok voćari zbrajaju štete od mraza, a procjene Hrvatske voćarske zajednice su da su one 150 milijuna eura, ratari se bore s obilnim i dugotrajnim oborinama. Tekuća, 2016., zasad je kišna godina, a oborine već rezultiraju bolestima na usjevima, njihovom stagnacijom, rizičnošću prskanja – da tretiranje odmah ne isperu kiše, kao i nemogućnošću ulaska u polja. Da je 2016. zasad kišna godina svjedoče i podaci izmjereni na mjernim instrumentima đakovačkog pratitelja vremenskih (ne)prilika Bartola Bačića.

– Samo u prvih 12 dana svibnja ovdje je palo 50, a prosjek za cijeli mjesec je 65 litara kiše po četvornom metru - svjedoči o kišnom svibnju Bačić. Kišni su bili i siječanj – 92, veljača 75, ožujak 79 litara; tek je travanj, kaže Bačić, bio u normalnim okvirima sa 65 litara kiše. Kiša je i jučer padala nad Slavonijom, pa tako i onom istočnom, u Trpinji.

– Zbog čestih oborina na pšenici se pojavila hrđa - kaže trpinjski poljoprivrednik Đorđe Maričić.

– Godina je kišna, ne pamti se ovakva, nenormalan je mjesec. Ovo je prava borba s lošim vremenom! Na njivama koje su niže već se skuplja voda. Problemi su na sve strane – od kiše, vode, bolesti... Kiša ne da ulazak u polja i pravljenje sjenaže - kaže Maričić. Nije bolje ni u Đakovštini; bolesti – hrđa i lisne uši, pojavile su se na pšenici i poljoprivrednika Željka Fabrica iz Drenja.

- Usjevi su poniknuli, ali stoje, ne rastu. Gdje su - tu su! Jer hladno je, a biljka treba tri faktora – temperaturu, vlagu i svjetlost. No u ovim uvjetima vlage je previše, a temperature premalo. Hrđa i lisne uši kod nas u Drenjanštini već su uhvatile maha. Već sam dva puta tretirao protiv hrđe, a lisna uš ovdje je prisutna već 14 dana - kaže Fabric. Ističe da je ratarima veći problem dugotrajnost, a ne toliko količina oborina.

- Po sedam dana sunca ne vidimo - kaže Fabric. Ratari su onemogućeni i u mehaničkoj obradi, tlo je blatno, raskvašeno i mehanizacija ne može u nj.

– Nema se dovoljno suhog vremena za prskanje; ako i uspijete istretirati, nema dovoljno vremena da biljka 'uhvati' sredstvo, odmah padne kiša i spere ga, a sredstva su skupa – po hektaru i 300 kuna. Ako sam istretirao 20 hektara, to je 6000 kuna - preskupo da bi ga odmah oprala kiša! Rizik je veliki ulaziti samo tako u to - kaže Fabric. Žali se da kiša pravi probleme i kod sijena i sjenaže.

– Lucerne su velike i polegnule su - kaže Fabric. Ratari u tom dijelu Đakovštine zadnji put su u polju bili prije sedam dana. Ovaj Drenjanac žali se na vremenske ekstreme.

– Ili je ekstremno sušno ili ekstremno kišno, sredine nema, a ovdje su pjeskovito-ilovaste oranice koje jako pate na takvo vrijeme, na takve ekstreme i njihove mijene, a što se odražava na prinose jer izostaju željene vrijednosti - kaže Fabric. U polja ne može ni Mario Patajac iz Podgorača u našičkom kraju. I taj kraj sve više zahvaćaju bolesti na pšenici.

– Jutros (jučer, nap.a.) na jednoj sam njivi primijetio da se pojavljuju oaze hrđe, a prisutna je i lisna uš. Rezultira šturim zrnom. Hrđa je priča za sebe; jedne godine zbog nje mi je pao prinos na samo dvije tone po hektaru, a očekivao sam tri puta veći - kaže Patajac. I u našičkom kraju kiša ratarima ne dopušta da pristupe sjenaži.

– U posljednjih mjesec-dva otišla je silna stoka na prisilno klanje, svaki dan dolazili su kamioni i odvozili. Kiša u polje ne da, gledaš u nebo, velika je nervoza. Bar da hoće biti suho dva dana, da poprskamo. Kažu da biljka za apsorpciju sredstva treba dva suha sata, ali ja u to ne vjerujem. Bolje da cijeli dan biljka ima na raspolaganju za to - kaže Patajac, koji za prskanje u ovim uvjetima kaže: - Sve je to velika lutrija!