Objavljeno 4. svibnja, 2016.
Najveći udio blokiranih u ukupnom broju stanovnika je u Koprivničkoj županiji
U Koprivničko-križevačkoj županiji najveći je udio blokiranih građana u ukupnom broju stanovnika te županije, ali i u ukupnom broju radno aktivnih stanovnika, iako u apsolutnom iznosu najviše blokiranih s najvećim dugovanjima ima u Zagrebu, pokazuju posljednji podaci Financijske agencije (Fina).
Prema podacima Fine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje krajem veljače je u blokadi bilo 327.616 građana s više od 37,3 milijarde kuna dugovanja. S obzirom na ukupan broj stanovnika, Finina statistika pokazuje da je trenutno u blokadi 7,65 posto građana Hrvatske. Gotovo 19 posto od ukupnog broja blokiranih građana, odnosno njih 61.571, živi u Gradu Zagrebu, a njihova ukupna dugovanja, u iznosu od 10,6 milijarde kuna, čine 28,5 posto svih neplaćenih obveza građana na razini države. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj je krajem veljače bilo 31.376 blokiranih građana s 3,7 milijuna kuna neplaćenih obveza, a treća je Osječko-baranjska županija, s 26.227 blokiranih građana koji duguju 2,4 milijarde kuna. No, promatrano po udjelu blokiranih u ukupnom broju građana, Zagreb se uklapa u državni prosjek s udjelom blokiranih u ukupnoj populaciji od 7,79 posto. Prema tom je kriteriju na prvom mjestu Koprivničko-križevačka županija u kojoj blokirane račune ima 11.291 građanin, odnosno 9,77 posto svih stanovnika te županije. Slijedi Virovitičko-podravska, čijih je 8,95 posto stanovnika blokirano (njih 7594), a nešto manjih 8,6 posto iznosi udio blokiranih u ukupnom stanovništvu Osječko-baranjske županije. Fina donosi i pregled blokiranih u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, a Koprivničko-križevačka županija predvodi listu i prema tom kriteriju, s udjelom od 14,68 posto. Slijede Sisačko-moslavačka, s 14,01 posto, Virovitičko-podravska, s 13,37 posto, te Bjelovarsko-bilogorska županija, u kojoj je blokirano 13,12 posto radno sposobnih stanovnika. Promatrano, pak, prema gradovima, u apsolutnim brojevima predvodi Zagreb, na drugom je mjestu Split, a treća je Rijeka.
Iako su na listi gradova s najvećim brojem građana u blokadi Križevci tek na 18. mjestu, prema kriteriju udjela blokiranih u ukupnom broju građana taj je grad na prvom mjestu, s udjelom od 12 posto. U Dugom Selu je, pak, blokirano 11,2 posto stanovnika, a u Sisku 10,99 posto stanovnika.
Križevci predvode i listu gradova s najvećim udjelom blokiranih u radno aktivnom stanovništvu, od 17,72 posto, a slijede Benkovac (17,06 posto) i Sisak (16,27 posto). Čakovec se, pak, izdvaja po prosječnom iznosu duga, koji na razini države iznosi nešto manje od 114 tisuća. Blokirani stanovnici Čakovca, naime, u prosjeku duguju 344 tisuće kuna, a slijede ih stanovnici Benkovca s prosječnim dugom od 331 tisuće kuna, te Samobora, s dugom od 229 tisuća kuna. Najmanji je, pak, prosjek u Sisku i iznosi 66 tisuća kuna.
U Osijeku je blokirano 8956 građana, u Slavonskom Brodu 5073, u Vinkovcima 3095, u Đakovu 2450, a u Vukovaru 2312.
Dijana PAVLOVIĆ/Hina
NAJVIŠE SE DUGUJE BANKAMA
Građani najviše duguju bankama. Naime, kako pokazuju podaci Fine, udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima prelazi polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 54,1 posto, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62 posto. Slijede dugovanja prema središnjoj državi, osiguravajućim društvima, telekomunikacijskim te leasing i factoring tvrtkama... Najviše je građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana bilo 81.790. Pribroje li se tom broju građana oni koji su blokirani za iznos do 2000 kuna, ukupno je 129.513 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Dug 4187 građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 19,56 milijardi kuna i veći je od duga preostalih 323.429 blokiranih građanina, čiji je dug manji od milijun kuna, a koji iznosi ukupno 17,76 milijardi kuna.
STEČAJ POTROŠAČA ZATRAŽIO 431 GRAĐANIN
Prema podacima Financijske agencije, od 1. siječnja do 2. svibnja zahtjev za stečaj potrošača podnio je 431 građanin te samo jedna fizička osoba koja obavlja obrt ili samostalnu djelatnost. Najviše zahtjeva za pokretanjem stečaja potrošača pristiglo je u podružnicu Fine u Zagrebu (232), a na drugom je mjestu Osijek, gdje su osobni stečaj zatražila 44 građanina.