Objavljeno 30. travnja, 2016.
U Mostu se radi o ekipi koja ni šest mjeseci nakon izbora ne zna što hoće, kaže Peđa Grbin
Neefikasnost i niz sukoba prvih mjeseci djelovanja nove vlade te nagađanja o tome približava li se Most SDP-u iznova su u priču o vlasti vratile i teško zamislivu varijantu s koalicijom HDZ-a i SDP-a, bez Mosta kao onoga tko onemogućava većeg partnera u provođenju njegovih ideja.
- Već je tijekom pokušaja pregovora o formiranju vlade SDP-a i Mosta bilo jasno da se radi o ekipi koja je potpuno nepripremljeno ušla u izbore i ne zna što želi. Stoga i teza kako bi se potencijalna koalicijska vlada SDP-a i Mosta suočila sa sličnim problemima, kao što ih ima i sadašnja, drži vodu. Naime, čini mi se da se ovdje radi o ekipi koja ni šest mjeseci nakon izbora ne zna što hoće, za što se zalaže i što treba raditi - jasan je Peđa Grbin, član Predsjedništva SDP-a.
Preduboki prijepori
O eventualnom prostoru da se unatoč nemalim razlikama pronađe način za zajedničko uključivanje i HDZ-a i SDP-a u vođenje države, u interesu građana, Grbin kaže kako tzv. velika koalicija doista postoji, iako nije česta. “Ona u Austriji i Njemačkoj koliko-toliko dobro funkcionira, iako se i tamo pokazuje velikih problema u radu. Velika koalicija zasnovana je na tome što i socijaldemokratska i demokršćanska stranka njeguju određene društvene vrijednosti koje se u modernoj Europi smatraju zadanima. Današnji HDZ nije takva stranka. Naime, stranka koja dovodi u pitanje vrijednosti na kojima je osnovana Europska unija, koja kad god se nađe na vlasti pokazuje tendenciju za potezanjem u državnu imovinu kako bi popunila vlastite džepove i koja je u tri mjeseca koliko je na vlasti pokazala ogroman apetiti za grabljenje i gušenje javnih i privatnih medija, nije stranka s kojom se može surađivati. Jednoga dana, za 20 ili 30 godina, ako se HDZ stubokom promijeni i na njegovo čelo dođu drugi ljudi, to bi bilo nešto što bi moglo biti zamislivo”, ističe Grbin.
- Mislim da to nije moguće. Naravno, HDZ i SDP imaju niz potpuno istih politika i kada pogledate mjere Vlade to nije nešto bitno različito od onoga što slutim da bi i SDP mogao raditi. No, toliko su duboki sadašnji prijepori i toliko su otvoreni ideološki ratovi da bi to izazvalo potres i na jednoj, i na drugoj strani. Pokazalo se da ta velika nesnošljivost koja proizlazi iz toga što je HDZ otišao izrazito desno, nailazi na odjek u društvu. Ne radi se isključivo o tome da političko vodstvo HDZ-a proizvodi jedan tip konflikta koji razara hrvatsko društvo, nego, što je zabrinjavajuće, ta retorika i postupci nailaze na odobravanje u dobrom dijelu među glasačima HDZ-a. A to nailazi i na kontrareakciju i stoga je tako nešto teško očekivati. Mislim da je sve počelo kroz dvije kolone u vukovarskoj povorci, gdje je pukao sustav i ono što mislim da je utemeljiteljski mit hrvatske države, nešto oko čega je kakav-takav konsenzus postignut. Svaka država ga ima, primjerice Francuzi Francusku revoluciju ili Amerikanci rat za nezavisnost. Mi smo taj konsenzus imali oko Domovinskog rata, zajedničke borbe za slobodu, a to je s dvije kolone dovedeno u pitanje i počelo pucati - kaže politolog Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, dodajući kako i izbori u SDP-u govore da ih je izgubio onaj tko je imao pomirljiviju poziciju i politiku, ili je bar tako djelovao.
Rušenje pravila
On smatra da je Most srušio osnovno pravilo koje politologija podučava - a to je da je potpuno irelevantno hoćete li ući u koaliciju s nekim tko vam je ideološki blizak ili ne. “Upravo obrnuto, ako uđete u koaliciju s nekim tko vam je ideološki bliži, polako gubite identitet i nestajete. Most se zbog toga nije uspio profilirati u istinsku političku stranku i stalno mu pada popularnost. Već sada možemo reći da će ubuduće imati problema prijeći izborni prag”, zaključuje Cipek.
- Smatram da takva vrsta velike koalicije nije ni moguća, niti bi bila dobra - rekao nam je pak Nino Raspudić, politički analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. “Jedino oko čega su se svojevremeno HDZ i SDP bili iskreno složili je protivljenje promjeni izbornog zakona i opstruiranje referenduma u vezi s tim. Nama je potreban konsenzus oko bitnih nacionalnih tema, ali i stvarni politički pluralizam unutar tog okvira”, zaključuje Raspudić.
Igor BOŠNJAK
MIROSLAV ŠIMIĆ
Most
Nužan je pošteniji međusobni odnos
- Moj je stav da moramo zajedno raditi na transparentnijem i poštenijem odnosu i da u tom slučaju nema nikakvog razloga za kalkulacije o preslagivanju. To je ne samo u interesu naših stranaka nego i cijelog društva - kaže Miroslav Šimić, predsjednik Kluba zastupnika Mosta. On podsjeća da je njihova intencija od početka bila da i HDZ, i SDP, zajedno s njima sudjeluju u vlasti, ali se, kaže, nažalost pokazalo da to nije moguće. “Mislim da ćemo za takvo nešto trebati čekati još neko vrijeme. Kada smo mi to pokušali postići, dosta je ljudi u te dvije stranke na to gledalo s podsmijehom”, ističe Šimić. O problemima u funkcioniranju koalicije kaže kako Most ne bi ni istupao u javnosti da nisu imali razloge za različite izraze nezadovoljstva. “No, ono što je dosad bilo ostavio bih iza nas. Mislim da svi trebamo uložiti napore kako bi odnosi bili što stabilniji i donijeli ono najbolje moguće”, zaključuje.
TIHOMIR CIPEK
politolog
Mrcvarit ćemo se i dalje
- Ništa vladajući zapravo ne mogu dogovoriti. Mrcvarit ćemo se i dalje jer tako se vlade ne formiraju i s tim u svezi prekršena su sva pravila. Nije mi poznato da i jedan narod u Europi, a i šire, ima takvu vladu. I mi se iz toga ne možemo izvući jer se željela pošto-poto formirati vlada. Dok je to tako, a ne vidim da će se to promijeniti jer nikome nije interes da iz toga ode, posebice Mostu za koji ne znamo bi li prešao izborni prag, HDZ bi dobio isto ili manje, dok Orešković više nikada ne bi bio predsjednik Vlade. Jedino je moguće da se tu nešto malo unutar parlamenta presloži i dobiju nekakvi novi saveznici. No, velika koalicija jednostavno bi srušila politički poredak, koji je već doveden u pitanje - kaže Cipek.
Nino Raspudić
politički analitičar
Nama je potreban konsenzus oko bitnih nacionalnih tema, ali i stvarni politički pluralizam unutar tog okvira