Kurikularna reforma školstva (I.): Ozbiljni nastavni plan ili ideološki obojen pamflet?
Vezani članci
PRIJEPORI SVE IZRAŽENIJI
MINISTAR O KURIKULARNOJ REFORMI
SLOBODAN PROSPEROV NOVAK:
Kad je krajem siječnja 2015. tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar u trijumfalnom zanosu objavio da konačno punom parom počinje povijesna reforma školstva, mnogi su tu njegovu najavu doživjeli kao još jedan pokušaj da si u posljednjoj godini mandata Kukuriku koalicija osigura bar još neke političke bodove prije parlamentarnih izbora krajem godine.
Naravno da je opravdanost reforme školstva malo tko dovodio u pitanje, no loša iskustva iz prethodnih razdoblja, uključujući i posljedice katastrofalne Šuvarove reforme, upozoravala su na opasnost da se reformi školstva i ovaj put pristupi improvizatorski, neodgovorno, s puno politike, a malo stručnosti.
Javnost je zbunila i Mornarova najava da će reformski tim predvoditi dr. sc. Boris Jokić, koji je onima koji ne prate školstvo, odnosno obrazovanje, do tada bio gotovo anonimac. Doduše, kad su Jokića vidjeli na televiziji, bilo je i onih koji su se sjetili da su ga, onako bradatog i raščupanog, vidjeli kako jurca biciklom po Zagrebu, vozeći se na posao, a bilo je i onih, starijih, koji ga pamte iz osnovne škole kao državnog prvaka u astronomiji.
Jokić, koji je školovanje završio na prestižnom Cambridgeu, od 2002. godine radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
No zašto uopće trošimo toliko riječi na Jokića? Jednostavno zato što ipak valja znati nešto o čovjeku koji posljednjih mjeseci i tjedana “vedri i oblači” kad je reforma školstva u pitanju, odnosno aktualna kurikularna reforma, koja je glavna tema u svim medijima. I to načelno ne bi bilo ništa loše, jer javnosti treba objasniti o čemu se radi, no Jokićevi istupi sve su manje konstruktivni, argumentirani i činjenično potkrijepljeni. Dojam je kako Jokić sam sebe nameće kao spasitelja hrvatskog školstva, kao nekakvog mesiju koji “prosvjetljuje neuke”, a zapravo radi na vlastitoj političkoj promociji, premda je zapravo običan službenik, koji zahvaljujući bivšem ministru Mornaru sad obnaša odgovornu funkciju voditelja kurikularne reforme. Jokić sebi dopušta da svima koji ne misle kao on dijeli lekcije, pa, primjerice, izjavljuje da “ako ima iole pameti u ovoj zemlji, reforma ide dalje”.
KLJUČNA JE JAVNA RASPRAVA
Znači, svi koji žele da se u argumentiranoj raspravi razjasne neke nejasnoće oko 52 izrađena dokumenta Kurikuluma, za Jokića su ljudi s manjkom pameti, grubo rečeno, glupani, koji dovode u sumnju časne namjere njega i njegova tima. Jokić, ustrajno braneći i ono što je neobranjivo (recimo, izbacivanje Marulića iz lektire i uvrštavanje notornog Johnnyja Štulića u obvezno čitanje!), poziva čelnike političkih stranaka da jednoznačno podupru reformu i da “u zemlji u kojoj nedostaje toliko jedinstva da se gotovo oko ničega ne možemo dogovoriti, barem obrazovanje, ili baš obrazovanje, bude mjesto gdje će Hrvatska pokazati jedinstvo”. Jedinstvo na čemu? Na Kurikulumu koji je takav kakav jest po Jokiću valjda Sveto pismo, dogmatski dokument, čiji se sadržaj ne smije dovoditi u pitanje, iako logika zdravoga razuma opravdano nameće mijenjanje onoga što u Kurikulumu nije dobro, što je površno i što neće školstvo reformirati nabolje nego će ga unazaditi. I na još nešto valja upozoriti. Pojedini stručnjaci, naime, ne odbacuju mogućnost da Jokić Kurikulum “podvaljuje” kao nekakvo kukavičje jaje, prema planu smišljenom u SDP-ovoj kuhinji, navodno kao Milanovićevu osvetu za rušenje Obiteljskog zakona, koji je bivša ministrica Milanka Opačić zdušno zagovarala, a Ustavni sud suspendirao. Ako se i o tome radi, onda je to zbilja sramota.
Sve u svemu, Boris Jokić, kao voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme, očekuje da će biti raspisan javni natječaj za škole u kojima će se eksperimentalno provoditi reforma.
ZA I PROTIV
Ipak, novi ministar znanosti i obrazovanja Predrag Šustar u jednom je navratu rekao da bi se reforma mogla prolongirati. Ministarstvo obrazovanja potom je brzo reagiralo da je izjava ministra krivo interpretirana. Uglavnom, dojam je kako je kurikularna reforma vrlo komplicirana jer se stalno u javnosti pojavljuju informacije o njezinu odgađanju, a brojni je stručnjaci, pa i obični laici, analiziraju i ocjenjuju. Stručna rasprava, makakva bila (a i ona je po mnogima upitna) ipak je završila, a od ponedjeljka počinje javna.
Kritičarima koji su predbacivali da reforma kasni, Jokić je odgovorio: “Više od 400 ljudi je na vrijeme i u roku napravilo 52 dokumenta, ništa ne kasni. Je li ovo država? Ako jest, valjda postoji kontinuitet procesa, gdje vlade podržavaju ovu cijelu priču. Valjda je Ministarstvo to koje donosi odluke, a ne pojedinac koji bi mogao utjecati ili biti odgovaran hoće li to ući u škole ili ne u ovoj godini”, kazao je Jokić.
Predstavnici vladajuće većine upozoravali su da treba stati na loptu i doraditi reformu. Ladislav Ilčić iz Hrasta tako je predložio da Odbor naloži Ministarstvu da imenuje neutralno tijelo stručnjaka za evaluaciju primjedbi koje dođu u vrijeme javne rasprave kako bi se, naglasio je, umirio dio javnosti koji sumnja u objektivnost gotovo 500 stručnjaka koji su izrađivali Nacionalni kurikulum. Hoće li se reforma odgoditi, prema saborskom zastupniku Ladislavu Ilčiću, ovisi upravo o Borisu Jokiću, voditelju reforme. “On je taj koji je objavio dokumente s pola godine zakašnjenja, tako da će to ovisiti o njemu, hoće li obaviti sve što je potrebno do početka školske godine.”
No, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar izjavio je da “nema šanse da kurikularna reforma propadne”, ali i objasnio kako je provedena javna rasprava preduvjet da se prijavimo za novac iz Europskoga socijalnog fonda za provođenje te reforme. Jer, istaknuo je, “Europa ima svoje kriterije, a i u planu razvoja strukovnog obrazovanja tri puta se vraćao dokument upravo zbog toga što se preskočila javna rasprava. Ako je to obvezno, onda javna rasprava mora biti provedena kako treba”. Nakon toga oglasio se i Jokić i izjavio kako u skoroj budućnosti očekuje da će biti raspisan javni natječaj za škole u kojima će se eksperimentalno provoditi reforma. I to bez obzira na to hoće li se u ekperimentalnu provedbu ići ove ili iduće jeseni, što nije ključno”, rekao je Jokić. Ključnim pak za eksperimetalnu provedbu smatra opremanje škola i osposobljavanje nastavnika za što, istaknuo je, treba vrijeme.
NOVAC NIJE PREDVIĐEN?
Zatim dolazi do preokreta i pitanja što će biti s provedbom cjelovite kurikularne reforme s obzirom na podatak da ove godine u Europskome socijalnom fondu nije predviđen novac za tu hrvatsku obrazovnu reformu. Šustar je odgovorio kako je Vlada u proračunu osigurala novac za sadašnju fazu provedbe te da se ne odustaje od eksperimentalne provedbe najesen, ali da je sada najvažnija javna rasprava.
- Mislim da ovo nije spremno ni za eksperimentalnu fazu jer je Nacionalni kurikulum pun nedostataka, nije usklađen sa Strategijom odgoja i obrazovanja, a ni sa Zakonom o odgoju i obrazovanju - upozorio je pak Matko Glunčić s Fizičkog odjela PMF-a.
Neven Budak, posebni savjetnik bivšeg premijera za znanost i aktualni predsjednik Provedbenog tijela za Strategiju odgoja i obrazovanja, smatra da političke elite nisu dovoljno prepoznale važnost obrazovanja i strukturnih reformi.
SDP-ovac Domagoj Hajduković vjeruje da je građanski odgoj, koji mnogi problematiziraju, bitan, jer naš sustav ne stvara ljude koji znaju biti odgovorni građani i koji znaju kako funkcionira naš politički sustav. Nenad Marković iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja kazao je da se ne smije bezglavo juriti naprijed jer će reforma uspjeti samo ako se uvaže mišljenja iz stručne i javne rasprave.
- Nacionalni kurikulum nije odgovorio kakvu nastavu želimo i kakvog nastavnika želimo - prigovorio je Marković.
Kako je bilo za očekivati, tijekom stručnih rasprava najviše je bilo primjedbi na novi kurikulum povijesti. “Ovo je prilično loše i neće donijeti sreće ako u škole dođe u ovom obliku.” U toj rečenici, koju je na stručnoj raspravi u Institutu za povijest izgovorio Timur Križak, viši savjetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje, sažeto je mišljenje većine, koja je upozorila da je novi kurikulum povijesti strukturno, metodološki i sadržajno neprihvatljiv te da je ideološki obojen. Savjetnik Križak upozorava da kurikulum povijesti nije prilagođen dobi djece, da je sadržaj za osnovne škole dijelom neprimjeren. Zapitao ih je zašto učenici u osnovnoj školi trebaju analizirati jedino američki ustav, ali ne i hrvatski.
Povjesničar iz istog instituta, Ante Birin, zapitao je hoće li povijest biti jedini predmet u srednjoj školi koji neće imati udžbenike, a prigovorio je što se komentari i primjedbe stručnjaka u radnoj skupini nazivaju “osebujnima”. “Tko će prosuđivati jesu li kritike, komentari i prijedlozi kvalitetni”, pitao se Birin. Drži da je u izradi kurikuluma povijesti morao sudjelovati veći broj pripadnika akademske zajednice, da se nije smjela dopustiti tolika ideologizacija, zbog koje se totalitarni režimi u kurikulumu ne tretiraju jednako.
Na kraju, ukupno uzevši, Hrvatska nikako de se riješi politikantstva i ideoloških magli pa se, eto, u takvom zrcalu prelama i aktualna nacionalna kurikularna reforma. Malo grublji zaključak, ali umnogome utemeljen, mogao bi biti - kurikul s manjkom uma! Bar ovakav kakav smo dobili od Jokića i njegove “nedodirljive” ekipe.
Damir GREGOROVIĆ/Darko JERKOVIĆ
ANTE BEŽEN:
Kurikulum je posve nezreo
Prof. dr. sc. Ante Bežen, sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta, smatra da je Kurikulum posve nezreo za primjenu u školama, čak i eksperimentalno. “Da bi se počeo čak i eksperimentalno provoditi, mora biti posve domišljen. Ovaj to nije jer nije jasno na koji bi način djeca trebala učiti pojedine predmete i na koji bi ih način učitelji trebali predavati”, prokomentirao je. Dodaje da je nejasno kako će se na temelju tog kurikuluma napraviti udžbenici, odnosno da nije jasno definiran ni sadržaj. Smatra i da se Kurikulum mora temeljito promijeniti i doraditi te na temelju rasprave dopuniti potrebnim sadržajem.
ANTE NAZOR:
Povijesni izvori ne mogu biti mediji
Dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, ističe da u izradi kurikuluma povijesti nije sudjelovao nitko tko se znanstveno bavi novijom hrvatskom poviješću. “Pojedine teme i nazivi tema nisu primjereni, trebalo bi ih drukčije oblikovati. Jugoslavija je dominantan pojam iako je Hrvatska, čak i duže, živjela u drugim savezima. Neprihvatljivo mi je da se nacionalna povijest smanjila sa 60 na 40 posto”, nabraja Nazor naglašavajući da se ne smije dopustiti da izvori nastavnicima za obradu pojedinih tema u srednjim školama budu mediji, odnosno novine, internet i publicistika umjesto znanstvenih činjenica.