Objavljeno 29. travnja, 2016.
- Za mene bi beničanske breče bile adut u istočnom dijelu Hrvatske - kaže prof. Velić
Vezani članci
INA, NIGERIJSKI OANDO I KANADSKI VERMILION TRAŽE ODOBRENJE VLADE
Velika je mogućnost da će istraživanja ugljikovodika na području Slavonije i Baranje, koja će provoditi tri kompanije odabrane na natječaju prošle godine - Ina, Oando i Vermilion Energy, uroditi plodom.
Stav je to dr. sc. Josipe Velić, profesorice sa Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.
Eventualna otkrića i nova crpilišta donijet će veliku korist Hrvatskoj, ali i lokalnoj sredini, zbog koncesijskih naknada i očekivanog zapošljavanja ljudi.
- U svakom slučaju, a to sam napisala u nekoliko svojih radova, treba istraživati istočni dio hrvatskog dijela Panonskog bazena i navela sam okolnosti koje govore tome u prilog i gdje bi se mogla očekivati nova ležišta ugljikovodika. Perspektiva postoji i mislim da je prilično velika, samo je potrebno provesti sofisticirana geofizička istraživanja s njihovom kvalitetnom interpretacijom - kazala nam je profesorica Velić.
Na pitanje o mogućim lokacijama na kojima se mogu očekivati nalazi ugljikovodika, navela je nalazišta vezana uz beničanske breče (stijene bogate naftom), koje su, kako je rekla, opisane u Beničancima, našem najizdašnijem naftnom polju, “ali njihovo rasprostiranje nikada nije do kraja istraženo”.
- Za mene bi beničanske breče bile adut u tom istočnom dijelu Hrvatske. Izgleda ima također na srijemskom području Đeletovaca, gdje se radi o posebnom obliku ležišta sa stijenama, koje laicima zapravo ništa ne znače, ali bi svakako na tom području trebalo istraživati dublje dijelove tih “zamki”. Dosadašnja istraživanja provodila su se na prosječnim dubinama od 2500 metara, a ova, o kojima govorim, nalaze se na dubinama i do pet tisuća metara - ističe dr. sc. Josipa Velić.
Važno je napomenuti kako nafta u podzemlju ne postoji u obliku jezera, nego su njome natopljene šupljikave stijene, iz kojih se uspijeva iscrpiti nešto više od trećine postojeće nafte.
Energetičari su u posljednje dvije godine isticali kako niske cijene nafte na svjetskom tržištu posredno utječu na smanjivanje istraživanja novih nalazišta ugljikovodika u cijelom svijetu. Na naše pitanje o tome koja je cijena barela nafte koja bi bila svojevrsna granica isplativosti ulaganja u istraživanja novih nalazišta, stručnjak za energetiku koji je želio ostati anoniman kaže kako je razglabanje o takvom iznosu jednako gatanju.
On podsjeća kako se cijene nafte mijenjaju svakodnevno i da barel sa sadašnjih 46 dolara može vrlo lako u samo nekoliko godina premašiti cijenu od sto dolara, što mnoga nalazišta može učiniti vrlo isplativima. Nadalje, ističe on, eksploatibilnost i ekonomičnost pitanje je internih procjena svake pojedine kompanije.
- Bilo bi to kao da, primjerice, pitate Agrokor koja je granica ekonomičnosti proizvodnje maslina u Istri ili vina u Baranji. Rekli bi - to je poslovna tajna kompanije. No, u svakom slučaju, činjenica je, s obzirom da se radi o domaćoj proizvodnji, koja je geopolitički na izvanredno sigurnom prostoru, u Europskoj uniji, i da postoji cijela infrastruktura na prostoru istoka Hrvatske, očito da će se isplatiti svaki pronalazak nafte i plina - kazao nam je taj stručnjak.
Igor MIKULIĆ
CIJENA BARELA DO 2017. PORAST ĆE NA 80 DOLARA
Cijene nafte porasle su na međunarodnim tržištima na najvišu razinu u ovoj godini, potaknute padom dolara i novim dokazima o padu američke ponude, te su na putu najsnažnije mjesečne izvedbe od travnja prošle godine. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla za 1,03 dolara u odnosu prema utorku, na 46,77 dolara. Čelni ljudi velikih naftnih trgovačkih kuća, prenio je prije 20-ak dana Poslovni dnevnik, smatraju da je poglavlje pada cijena nafte i nesigurnosti na naftnom tržištu zatvoreno. Prognozira se rast cijena nafte na 50 dolara po barelu već u ovoj godini. Čelnici nekoliko naftnih kompanija za Bloomberg su izjavili kako progroziraju da bi do 2017. godine cijena barela nafte mogla dosegnuti 80 dolara.
MINIMALNA OPASNOST ZA POLJOPRIVREDU
Na pitanje koliku opasnost istraživanja ugljikovodika i eventualna crpilišta donose poljoprivrednoj proizvodnji u Slavoniji, profesorica Velić kaže kako je opasnost od incidenata doista minimalna. “Danas postoje sustavi bušenja sa zaštitom od bilo kakvih izlijevanja. Mogućnost da se dogodi neko izlijevanje doista je minimalna. Pa u Hrvatskoj istraživanja i crpljenje nafte traju 70 godina i nismo imali nikakvih ekscesa. A tehnika je u međuvremenu znatno unaprijeđena. Benzin i derivati nafte lako prodiru u podzemlje, no sirova nafta je gusta, viskozna i treba joj mnogo vremena da prodre kroz humus u dublje slojeve”, objašnjava dr. sc. Velić.