Hrvatska poruka Srbiji da je njezino daljnje napredovanje u pregovorima za ulazak u EU uvjetovano davanjem zajamčenog mandata hrvatskoj manjini u srbijanskoj Narodnoj skupštini, kakav već godinama uživaju hrvatski Srbi, izazvala je žestoke primjedbe tamošnjih političara na račun Zagreba.

Pitali smo predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova kako se u ovom trenutku osjećaju vojvođanski Hrvati. Inače, u Srbiji se u nedjelju održavaju parlamentarni i mjesni izbori.

Je li uvjetovanje Zagreba glede zastupljenosti hrvatske manjine u srbijanskom parlamentu pogoršalo položaj Hrvata u Srbiji i na koji način se to osjeti u svakodnevnom životu?

- Ne može se jednoznačno odgovoriti na ovo pitanje. S jedne strane, Hrvati su u Vojvodini s velikim zanimanjem primili vijest da sadašnja hrvatska Vlada zauzeto očituje svoj interes za naš položaj, što je dosad znalo izostajati, i to na način da je spremna koristiti i ona sredstva koja nisu popularna. S druge strane, zbog predstojećih izbora u Srbiji, gdje je i stajalište Hrvatske glede “blokade” Srbije u europskim integracijama dobilo na posebnoj važnosti u predizbornoj retorici, može se govoriti i o određenim, istina kratkoročnim, negativnim posljedicama za ovdašnje Hrvate. U svakodnevnom životu to se osjeća na način da se dalekosežno osjećate kao zaštićeniji, a trenutačno imate dojam da ste kao “glineni golubovi”, pri čemu konkretan razlog za takvu situaciju nije odgovornost na strani Hrvatske. Jer, da se sporazum u tom dijelu primijenio (međudržavni sporazum iz 2004. predviđa zajamčeni mandat za predstavnika hrvatske manjine u srbijanskom parlamentu, slično kako je to uređeno za srpsku manjinu u Hrvatskoj, nap. a.), uvjetovanje bi izostalo.

Smatrate li da je blokada srbijanskih pregovora s EU-om pravi način da se unaprijedi položaj hrvatske manjine kada se zna da kod svakog zaoštravanja odnosa između Zagreba i Beograda trpe upravo Hrvati u Srbiji?

- Ne znam je li to “pravi način”, ali zacijelo jest jedan od načina da se stvari počnu rješavati. Osim toga, držim važnim da se “blokadom” Hrvatske ukazalo na to da Hrvati u Vojvodini imaju određenih problema, što se dosad često zanemarivalo ili se nije dovoljno isticalo. I bez ovoga zaoštravanja Hrvati u Srbiji dovoljno trpe zbog svog neravnopravnog položaja u srbijanskom društvu. Ovako bar “trpimo” zbog nekog suvislog razloga.

Zašto Hrvati u Srbiji ne izađu sami na izbore? Odnosno, može li DSVH izborni prag prijeći sam?

- Među Hrvatima u Srbiji su registrirane dvije političke stranke – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini – DSHV i Demokratska zajednice Hrvata – DZH, od kojih aktivno, to znači i u vrijeme dulje od jednog mjeseca prije izbora, djeluje samo DSHV. Vrijedi istaknuti i to da na izbore zna izlaziti i nekoliko “pokreta” i “saveza”, koji su registrirani kao nevladine udruge i to ne tako davno. Znači, sama je scena pluralna, ali i s elementima “horvatskoga jala”. No, pitanje je bi li DSHV uopće mogao izaći samostalno koristeći prirodni prag. I odmah odgovaramo – to nije moguće! Kao prvo, tzv. prirodni prag veliki je mit, koji nema nikakvo utemeljenje u političkom životu kada je riječ o brojčano manjim nacionalnim zajednicama koje su uz to, u teritorijalnom smislu, disperzirane, kao što je hrvatska. To rješenje, naime, omogućuje samo brojčano većim nacionalnim zajednicama, kao što su mađarska i bošnjačka, ili onima koje su teritorijalno koncentrirane, kao što je albanska. S druge strane, nitko ne spominje da za prijavu za izbore i stranke nacionalnih zajednica moraju za kratko vrijeme prikupiti 10.000 u sudu ovjerenih potpisa kako bi im izborna lista bila prihvaćena!? Takvo što isto, osim navedenih, ni jedna druga nacionalna zajednica ne može ostvariti. Konkretno, na primjeru hrvatske zajednice u Srbiji, to bi značilo da gotovo jedna četvrtina građana s pravom glasa mora dati svoj potpis potpore za jednu političku stranku. Usporedimo li taj omjer s političkim strankama većinskog naroda, to konkretno znači da bi one morale skupiti milijun potpisa za svoju listu, što je za sve stranke u Srbiji nemoguće!

Koliki je izborni potencijal onog dijela Bunjevaca koji sebe smatraju posebnim narodom ili čak katoličkim Srbima? Favorizira li Vučićev režim te prosrpske Bunjevce i na koji način?

- Oni su to, uz nagovore dakako vlasti, očitovali svojim predizbornim pozicijama: na republičkoj razini podupiru koaliciju koju predvodi Aleksandar Vučić, na pokrajinskoj razini oni su sastavni dio te koalicije, dok na razini Grada Subotice, gdje imaju koliku-toliku težinu, nastupaju samostalno. Istina, ni to ne bi mogli ostvariti da im više od 30 posto potpisa za potpore njihove izborne liste nisu osigurali građani srpske nacionalnosti koji su bliski Srpskoj naprednoj stranci. O vidljivosti u medijima suvišno je govoriti. Pri tomu, stožerne sastavnice njihovih obraćanja imaju snažne antihrvatske sadržaje – na primjer, jedno moje posve benigno stajalište o “bunjevačkom pitanju” protumačeno je kao “govor mržnje”. Ove činjenice posve uvjerljivo odgovaraju na vaše pitanje.