Do 2050. godine izgubit
ćemo 300.000 ljudi
Objavljeno 23. travnja, 2016.
Da nam se crno piše kada je demografija u pitanju znamo iz medija i vlastitog iskustva kada ispraćamo prijatelje i susjede koji odlaze u tuđinu, ali da su trendovi i statističke projekcije krajnje nepovoljni, to se saznalo u petak iz predavanja u vijećnici Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek demografa prof. dr. sc. Dražena Živića, voditelja Područnog centra Vukovar Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Na skupu pod naslovom “Poljoprivreda, demografija i nove tehnologije”, koji su zajednički priredili Hrvatsko društvo ekonomista, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i HGK Županijska komora Osijek, govorili su neki od najupućenijih iz redova znanstvenika i stručnjaka.
Nazočnim gospodarstvenicima, sveučilišnim nastavnicima i novinarima obratili su se prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Ivan Škorić, dopredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, prof. dr. sc. Željko Turkalj, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; dr. sc. Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana i Zoran Kovačević, predsjednik HGK Županijske komore Osijek. Goran Buturac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o makroekonomskoj slici domaće prehrambene industrije, a prof. dr. sc. Dražen Živić o depopulaciji Hrvatske.
Demograf Živić istaknuo je kako negativni statistički trendovi počinju već 1958. godine, a nakon 1991. Hrvatska aktivno i ubrzano izumire nakon što je broj mrtvih premašio broj rođenih. Najgore stanje zabilježeno je prošle godine, ističe Živić, kada se u Hrvatskoj rodilo najmanje djece od kada se statistička istraživanja provode. Kada se tomu pribroje podatci i procjene o broju iseljenih, tada se situacija doima još katastrofičnijom. Prema njegovim riječima, razlika između onih koji su se u Hrvatsku doselili i onih koji su je napustili godišnje iznosi 30.000 ljudi. Najoptimističnije projekcije demografa govore da će Hrvatska do sredine stoljeća izgubiti 300.000 ljudi, a one najgore - čak 700.000 ljudi, istaknuo je Živić.D.Celing
IMA LI ŠTO POZITIVNO U POLJOPRIVREDI?
Ima li uopće išta pozitivno u našoj poljoprivredi, rezignirano je pitala Ana-Marija, studentica osječkog Ekonomskog fakulteta, sudionike panel-diskusije na kojoj su se iznosili problemi hrvatske poljoprivrede. Optimističan je odgovor dao Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, navodeći primjere iz prakse - trešnje proizvođača iz Slavonskog Broda koje izvozi u Veliku Britaniju ili egzotično voće i povrće poduzetnika iz Zagorja koje izvozi u Nizozemsku i druge zemlje EU. “Potrebno je stimulirati i motivirati mlade ljude i sve naše resurse usmjeravati u poticanje njihove znatiželje za novim i kreativnijim rješenjima, i onda možemo biti optimistični glede budućnosti naše poljoprivrede”, rekao je Jakelić.(R.P.)