Objavljeno 22. travnja, 2016.
Plan je sagraditi novi “sarkofag” vrijedan 2,1 milijardu eura, no novca nema dovoljno
Ukrajina će 26. travnja obilježiti 30. godišnjicu katastrofe u Černobilu, najveće nuklarne katastrofe u povijesti.
Tri desetljeća nakon te katastrofe stiže i katastrofično upozorenje - sadašnja zaštitna barijera, sagrađena u žurbi nakon katastrofe, ne smatra se sigurnom, jer bi se mogla urušiti. Očekuje se stoga da će međunarodna zajednica zatvoriti financijsku konstrukciju za stavljanje u funkciju nove zaštitne barijere, nešto viša od londonskog Big Bena. Nije jasno tko će financirati održavanje ovog "sarkofaga" koji bi trebao biti postavljen i pušten u rad 2017. godine. O tome će se vjerojatno raspravljati na sastanku donatora 25. travnja u Kijevu.
Točno na 30. godišnjicu, organizacija Tchernobyl Children International bit će prva nevladina organizacija koja će dobiti priliku govoriti na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Čelnica te organizacije Adi Roche, najavila je da će se u govoru založiti za brzi završetak zaštitne betonske konstrukcije koja bi trebala osigurati da iz oštećenog reaktora ne može procuriti radioaktivni materijal u idućih 100 godina. Radovi su počeli 2010. godine, a ova zaštitna barijera na koncu će koštati 2,1 milijardu eura. Novac je stigao iz 40 zemalja, EBRD-a, skupine G7 i Europske komisije, no nedostaje još 100 milijuna eura za čuvanje potrošenog goriva.
Adi Roche planira zatražiti i sredstva za odgovarajući nadzor hrane kao zaštitnu mjeru za ljude koji žive u regiji Černobila i ponovno uspostavljanje provjere radioaktivnosti za lokalno stanovništvo kako bi djeca i trudnice imale redovan nadzor. Ona planira zatražiti i zadovoljavanje potreba 600.000 do 700.000 takozvanih "likvidatora" Černobila. Riječ je o vojnicima, pilotima helikoptera, vatrogascima i inženjerima koji su slani u Černobil kako bi zaustavili curenje radijacije. Svi oni imali su slabu ili nikakvu zaštitu i prema svjedočenju jednog od njih, pet godina kasnije počeli su “padati kao muhe".
Oko pet milijuna Ukrajinaca, Bjelorusa i Rusa i dalje žive u područjima s visokom stopom radijacije.
U godini nesreće, 1986., raseljeno je 116.000 ljudi iz pojasa od 30 kilometara oko černobilske nuklearke, a u idućim godinama raseljeno je još 230.000 osoba. U ovu zonu vratilo se nekoliko stotina stanovnika i to nedugo nakon katastrofe, unatoč radijaciji i protivljenju ukrajinskih vlasti. U prosjeku oni danas imaju 75 godina, no u ovom "mrtvom" gradu rodila se 1999. godine samo jedna djevojčica - Marija.
Eduard SOUDIL
BROJ ŽRTAVA JE NEPOZNAT, JEDNI TVRDE 30, A DRUGI 1000
I danas traju rasprave o broju žrtava černobilske katastrofe. Znanstveni odbor Ujedinjenih naroda službeno priznaje samo 30 žrtava među operaterima i vatrogascima koje je ubila jaka radijacija odmah nakon eksplozije. Jedno osporavano izvješće Ujedinjenih naroda iz 2005. spominje, međutim, do 4000 potvrđenih, ili budućih smrti od posljedica u tri najpogođenije zemlje, dok je 2006. godine ekološka organizacija Greenpeace broj žrtava procijenila na 100.000.